U istraživanju na uzorku od 500 ispitanika, nešto više od 20 posto ispitanika izjasnilo se da su, zbog raznih razloga, u posljednje dvije, tri godine uštedjeli manje novca, navodi se u priopćenju Erste banke..
U Hrvatskoj je 80 posto građana svjesno važnosti štednje, a štediše mjesečno u prosjeku izdvajaju 432 kune, što je 20 kuna manje nego lani, rezultati su istraživanja o navikama štednje, koje je za potrebe Erste Grupe provela agencija IMAS.
U istraživanju na uzorku od 500 ispitanika, nešto više od 20 posto ispitanika izjasnilo se da su, zbog raznih razloga, u posljednje dvije, tri godine uštedjeli manje novca, navodi se u priopćenju Erste banke..
U Hrvatskoj je 80 posto građana svjesno važnosti štednje, a štediše mjesečno u prosjeku izdvajaju 432 kune, što je 20 kuna manje nego lani, rezultati su istraživanja o navikama štednje, koje je za potrebe Erste Grupe provela agencija IMAS.
U istraživanju na uzorku od 500 ispitanika, nešto više od 20 posto ispitanika izjasnilo se da su, zbog raznih razloga, u posljednje dvije, tri godine uštedjeli manje novca, navodi se u priopćenju Erste banke..
Kao razlog za to prvenstveno su navedeni povećani troškovi života uz nepromijenjene prihode, 27 posto, zatim nezaposlenost, odnosno gubitak posla, 20 posto, te smanjeni prihodi kućanstva, 15 posto.
Usporedba sa zemljama srednje i istočne Europe pokazuje da je tamo broj ljudi koji su posljednjih godina smanjili štednju veći nego u Hrvatskoj. Naime gotovo svaki drugi štediša u Rumunjskoj, odnosno svaki treći u Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj i Srbiji štedi manje nego prije dvije, tri godine.
Među razlozima za takvu situaciju ističu se povećani troškovi života, uz nepromijenjene prihode, i to posebno u Mađarskoj, 60 posto, Rumunjskoj, 44 posto, i Srbiji, 44 posto.
Na pitanje jesu li nešto promijenili u navikama štednje s obzirom na trenutno niske kamatne stope na depozite, 30 posto hrvatskih građana izjasnilo se negativno, dok ih 29 posto, zbog niskih kamata na štednju, višak novca daje djeci i obitelji. Nadalje, 24 posto građana novac ulaže u nekretnine, a 15 posto građana novac čuva na tekućem računu ili ga jednostavno više troši.
Klasičnu štednju na štednim računima i knjižicama koristi 45 posto građana, što je lagani porast u odnosu na prethodnu godinu. Po brojnosti slijede stambena štednja, životna osiguranja te dobrovoljno mirovinsko osiguranje.
U usporedbi s prošlom godinom, postotak ispitanika koji štede u gotovini, držeći novac kod kuće ili u sefu, smanjio se sa 17 na 12 posto i u stalnom je padu posljednje tri godine.
Slično kao i u Hrvatskoj, i u drugim zemljama srednje i istočne Europe klasična štednja ima visoku zastupljenost, pa tako gotovo 80 posto Austrijanaca, 60 posto Slovaka i 25 posto Mađara koristi taj oblik štednje. Česi pritom najviše koriste mirovinska osiguranja koja subvencionira država (48 posto), dok Rumunji (23 posto) i Srbi (9 posto) preferiraju životno osiguranje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu