Austrija se u utorak zadužila za dvije milijarde eura koje će vratiti tek za 70 godina, a tako dugi rokovi zaduženja nemogući su u hrvatskom slučaju jer nam investitori još uvijek ne vjeruju dovoljno. Austrijsko ministartvo financija izdalo je dvije tranše obveznica, jednu od tri milijarde eura s dospijećem od sedam godina te već navedenu 70-godišnju obveznicu.

Sedmogodišnja obveznica donosi negativni prinos od -0,191 posto što u praksi znači da su investitori platili da bi Beču posudili novac. S druge strane, na dug koji će Austrija vratiti tek 2086. investitorima će godišnje dolaziti 1,53 posto prinosa. Da je htjela, Austrija se mogla zadužiti za gotovo trostruko veći iznos. Prema navodima Wall Street Journala, Austriji je ponuđeno 5,4 milijarde eura za sedmogodišnju obveznicu te 7,8 milijardi eura za 70-godišnju obveznicu.

Međutim, Austrija samo koristi razdoblje iznimno jeftinog novca zahvaljujući politici "tiskanja novca" Europske središnje banke. Naime, okružje iznimno niskih kamatnih stopa tjera ulagače u niskorizične obveznice da preuzimaju više rizika, kako kroz kupnju duga "problematičnijih" zemalja, tako i kupnju dužih rokova dospijeća. Prema podacima njemačkog Commerzbanka, u eurozoni su trenutno izdane obveznice na rok duži od 50 godina vrijedne 17 milijardi eura.Tako su se na polustoljetni rok već zadužile Francuska i Belgija te Španjolska i Italija. Irska i Belgija zadužile su za 100 milijuna eura koje će vratiti tek za stotinu godina. Hrvatska još ne može osigurati povjerenje investitora na tako dugi rok, ističe glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić.

"Povjerenje imaju države s visokom fiskalnom odgovornošću ili one koje su dokazale sposobnost stabiliziranja financija ako je potrebno. Kod nas su fiskalni rizici i dalje prisutni, javni dug i dalje je visok, a mirovinski i zdravstveni sustav predstavljaju rizik na dugi rok", mišljenja je Šantić.