U sljedećem razdoblju fokus investitora bit će čini se ponajviše usmjeren na geopolitičke događaje koji predstoje, a tek nakon toga na objave ekonomskih podataka, pri čemu će prvi uvelike i utjecati na kreiranje monetarne politike od strane vodećih središnjih banaka. U tom kontekstu naglasak je ponajviše na predstojećim američkim izborima gdje se vodi tijesna borba između kandidatkinje Demokratske stranke Hillary Clinton i republikanca Donalda Trumpa, pri čemu bi se rizik američkih predsjedničkih izbora ponajviše mogao ocijeniti kao rizik Trumpove pobjede. 

Što može Kongres?
Naime, unatoč činjenici da je američki predsjednik pri donošenju odluka uvelike ograničen Kongresom, te da se iz tog razloga velik dio Trumpovih radikalnih planova ne bi mogao (ili barem ne lako i u skorijem razdoblju) ostvariti, američki predsjednik ima veliku samostalnost u jednom od Trumpovih glavnih područja od interesa – vanjskoj trgovini. Jedna od njegovih ključnih tvrdnji naime je da su SAD uvelike iskorištene u međunarodnoj trgovini te da su na taj način izgubljeni mnogi dobro plaćeni poslovi. Iz tog razloga Trump se želi povući iz ugovora koji su uglavnom liberalizirali međunarodnu trgovinu kao što je na primjer NAFTA, odnosno Sjeverno-američki sporazum o slobodnoj trgovini, a s obzirom da takvi ugovori dolaze s otkaznom klauzulom predsjednik ih uistinu može samostalno otkazati u sklopu ovlasti kojima raspolaže u segmentu vanjske politike.  

Čak i ako uzmemo u obzir da bi se predsjednikove ovlasti mogle smanjiti zakonom on bi i dalje imao pravo veta, za čije nadglasavanje bi bila potrebna dvotrećinska većina u Kongresu koju kao što je iskustvo pokazalo nije lako postići. Isto tako, u sklopu svojih ovlasti u vanjskoj politici Trump bi imao mogućnost uvođenja viših carina.  U tom slučaju izgledno je kako bi spomenuta pitanja bila dovedena pred američke sudove s optužbom da spomenute mjere nanose štetu ekonomiji. No čak i da sudovi presude protiv predsjednika (što nije izgledno) šteta za američku vanjsku trgovinu kao i onu globalnu bi već uvelike bila nanesena. Naravno, iz toga slijedi da bi sporazumi o liberalizaciji trgovine koji su u procesu potpisivanja kao što je planirani ugovor sa Europom (TTIP) također bili blokirani. 

Širenje protekcionizma
No kod potonjeg valja biti oprezan, budući da se Clinton i sama distancirala od istih, budući da protekcionističke tendencije u SAD-u dobivaju sve više i više potpore, a što bi moglo dodano narušiti ionako već u nedavnom razdoblju smanjen obujam svjetske trgovinske razmjene. Isto tako, još jedna opasnost proizlazi iz sumnje prema Trumpovoj sklonosti pomoći saveznicima u NATO-u gdje bi slabljenje tog saveza pojačalo već postojeće geopolitičke nestabilnosti te oslabilo Europu, a kroz povećanje premije rizike i povećalo troškove zaduživanja i smanjilo njezinu atraktivnost u smislu priljeva investicija. 

Utjecaj na dolar
Sve u svemu, izgledno je očekivati pojačanu volatilnost na tržištima kako će se približavati datum američkih izbora, dok u slučaju Trumpove pobjede na umu treba imati potencijalne negativne implikacije na svjetsku trgovinsku razmjenu i posljedično rast ekonomije u cjelini. Što se tiče kretanja dolara, dok bi se u kratkom roku moglo nastaviti jačanje s obzirom na očekivano podizanje kamatnjaka od strane Feda te očekivano povećanje deficita proračuna, u nešto dužem vremenskom razdoblju navedene promjene u trgovinskoj politici bi trebale imati negativne implikacije.