Udruženje stranih ulagača predstavilo je četvrto izdanje Bijele knjige u kojoj iznosi glavne prepreke ulagačima i preporuke Vladi kako poboljšati poslovanje. Iako se najveći dio zahtjeva ponavlja godinama, ohrabrenje daju najave nove Vlade jer se velik dio mjera odnosi na bolju poslovnu klimu. "Najava Vladina programa podudara se s našim nalazima i preporukama.

No, smatramo da Vlada ne treba čekati 100 dana, nego u tjedan do mjesec krenuti s reformama. Pozdravljamo poreznu reformu, a potrebno je riješiti i dugotrajne sudske procese, povećati equity kapital u financiranju", rekao je predsjednik udruženja i predsjednik Uprave Siemensa Mladen Fogec. "Napravili smo prvi korak u korekciji izravnih poreza pa će porez na dohodak omogućiti rasterećenje zaposlenicima i tvrtkama. No, vodili smo sveobuhvatnu reformu, pa smo vodili računa i o financiranju lokalne samouprave", rekao je zamjenik ministra financija Saša Drezgić.  Autor Bijele knjige Hrvoje Stojić rekao je da je jedna od mjera za poboljšanje pravne sigurnosti regulacija odvjetničkih naknada u cilju skraćivanja sudskih procesa.

Guverner HNB-a Boris Vujčić dodao je i probleme obrazovanja, nerazvijenog tržišta kapitala, regulacije tržišta proizvoda…, ali i istaknuo kako smo prethodnih godina, za razliku od zemalja u regiji, podbacili u ulaganjima u industriju.  Upravo su pravna nesigurnost, porezi, parafiskalne naknade, javna uprava i pravosuđe, radno zakonodavstvo i pristup financijskim sredstvima izdvojeni kao najveći problemi koji koče ulagače. Stoga je Udruženje stranih ulagača dalo i 66 preporuka kojima bi se te prepreke smanjile. Najveći dio odnosi se na promjene u poreznoj politici i pravosuđu, a ove godine dodano je i rješenje vezano uz pristup financijskim sredstvima s obzirom na sve veći udjel loših kredita.

Tako kažu da su, iako novi stečajni zakon skraćuje procedure prijave, važne promjene kojim bi se ubrzalo rješavanje loših kredita.Bitnim smatraju i nastavak unutarnje devalvacije, upravo kroz poreznu reformu i rezanje parafiskalnih nameta. Zaokret treba napraviti i u slučaju fleksibilnosti tržišta rada, proizvoda i usluga, kažu, te financiranju malih i srednjih tvrtki kroz nebankovne instrumente. Kapital izravnih stranih ulaganja čini gotovo trećinu ukupnog kapitala društava u Hrvatskoj, udjel njihova izvoza gotovo je 40 posto, a na njih otpada i četvrtina investicija.