Ključ ekonomskog oporavka Finske je u izvozu, a da bi izvoz počeo rasti, mora se proizvoditi više uz manje plaće – smatra finski premijer Juha Sipilä čija je vlada pokrenula "internu devalvaciju" što nije najbolje dočekano kod stručnjaka jer rezultati za sada izostaju.  

"Nalazimo se iza država koje su nam glavni konkurenti. Naš problem je u tome što izvoz zaostaje, a rast se oslanja na domaću potražnju", izjavio je za Bloomberg prvi čovjek finske vlade. Podsjetimo, Stranka centra kojoj je Sipilä lider pobijedila je na lanjskim izborima i oformila vladajuću koaliciju desnog centra u kojoj je i desničarska Stranka Finaca. 

Skandinavski 'bolesnik'
Da bi se ekonomija oporavila, izvoz opet mora postati motor rasta, dodao je Sipilä koji je bogatstvo zgrnuo 90-ih proizvodnjom dijelova za mobitele tijekom razdoblja Nokijina uzleta. Podsjetimo, Finska je trenutno jedino "bolesno" skandinavsko gospodarstvo. Nekad dominantnu industriju papira "pokopalo" je digitalno doba, a Nokia je danas tek sjena nekadašnjeg diva nakon što je 2013. proizvodnju mobitela prodala Microsoftu. "Točka na i" u teškoj ekonomskoj situaciji bile su zapadne sankcije Rusiji s kojom Finska ima snažne trgovinske veze. Nakon nekoliko godina recesije, lani je konačno zabilježen rast BDP-a, iako sramežljivih 0,2 posto.

Za ovu i sljedeću godinu Europska komisija predviđa Finskoj rast od 0,7 posto. Rezanje plaća za pet posto do 2019. – što je sastavni dio takozvane interne devalvacije – Sipilina vlada najavila je krajem srpnja prošle godine. Naime, kako Finska koristi euro, konkurentnost izvoza ne može ostvariti devalvacijom valute. Stoga mora srezati troškove rada kako bi izvoz postao konkurentniji. Alternativa smanjenju plaća je povećanje nezaposlenosti, odnosno val otpuštanja. Među članicama eurozone, Finska je na 7. mjestu po skupoći radne snage. U usporedbi s vodećim europskim izvoznikom – Njemačkom – trošak rada u odnosu na produktivnost u Finskoj je 20 posto viši.

Statistika govori drugačije
U tom kontekstu, finski radnici više se ne mogu nadati skorom rastu plaća. Ove godine plaće će pasti 0,4 posto, a stagnacija se očekuje u 2017. godini. Od 2018. "izvozne industrije postavit će temelj za pregovore o plaćama", najavio je premijer Sipilä. Prema njegovu mišljenju, povećanje produktivnosti za pet posto kod najvećih izvoznika ne bi trebao biti problem. Iako Sipilä tvrdi kako su šefovi vlada članica eurozone impresionirani tijekom finske interne devalvacije, statistika to baš i ne dokazuje. Od prosinca do kolovoza izvoz je pao 15 posto, a trgovinski manjak bilježi se gotovo cijelu ovu godinu.

Od brojki ne može pobjeći ni premijer koji tvrdi da rast "narušavaju sjene koje dolaze s globalnog tržišta". Međutim, Juhana Brotherus, ekonomistica u kreditnoj instituciji HYPO ističe kako se vlada previše usmjerava na rezanja, a premalo na investiranje u industrije budućnosti. "Finska treba opet izmisliti svoju izvoznu bazu. Nove industrije, kompanije i proizvode treba poticati, a ne gušiti", smatra Brotherus.