Fond-menadžeri u obveznim mirovinskim fondovima smatraju kako će glavni izvor rasta među rizičnom imovinom biti domaće, a ne strane dionice, ako je suditi po prošlomjesečnoj strukturi njihova ulaganja. Statistika Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za rujan otkriva da su “mirovinci” u godinu dana značajno povećali izloženost domaćim dionicama.

U dionicama izloženijoj A kategoriji sve četiri mirovinska fonda imaju 151,8 milijuna kuna vrijednu imovinu u hrvatskim dionicama ili 31,8 posto ukupne imovine. Za usporedbu, krajem prošle godine udjel u domaćim dionicama iznosio je 23,4 posto ili 97,4 milijuna kuna. U odnosu na godinu ranije, razlika je još primjetnija – 22 posto udjela, odnosno 87,8 milijuna kuna. Istovremeno, imovina uložena u strane dionice snižena je s gotovo 13 posto prije godinu dana na sadašnjih 11,8 posto.

Domaćim dionicama najviše vjeruje AZ fond kategorije A koji je tu uložio gotovo 38 posto imovine. Razlog većeg ulaganja u hrvatske dionice je očekivano bolja izvedba domaćih dionica u odnosu na tzv. razvijena tržišta, koja su u najvećoj mjeri rast već “odradila”, pojašnjavaju iz AZ-a.

Detaljnije rečeno, razlozi su bolji domaći makroekonomski pokazatelji, zatim očekivanje intenziviranja procesa privatizacije poduzeća u državnom vlasništvu te pozicioniranost investitora u domaćim dionicama ususret 2016. godini i dodatno povećanje udjela tijekom godine, dodaju iz AZ-a. Ne treba zanemariti ni smanjenje odljeva iz fondova izloženih rastućim tržištima (koji uključuju i Hrvatsku), a što je smanjilo pritisak na prodaju dionica stranaca, kažu iz AZ-a.

Što se tiče članovima najbrojnije kategorije B, i tu je u godinu povećana izloženost domaćim dionicama. Trenutno u četiri fonda te kategorije leži 9,5 milijardi kuna vrijednih hrvatskih dionica ili 12,2 posto imovine dok ih je lani u isto vrijeme bilo 10,3 posto ili 7,1 milijardu kuna. Udjel stranih dionica pao je sa devet na 7,7 posto, a prepolovljen je i udjel uložen u strane investicijske fondove – sa 4,3 posto na 2,2 posto, odnosno 1,7 milijardi kuna.