Zemlje regije zalažu se za privatizaciju javnih komunalnih poduzeća i javno-privatno partnerstvo, ali ne po svaku cijenu nego tek kada te tvrtke budu sposobne za samostalno pozitivno poslovanje, navodi RTS. U Srbiji posluje od 300 javno-komunalnih poduzeća koja treba pripremiti za privatizaciju, u Beogradu nakon dvogodišnje reorganizacije poslovanja i smanjenja troškova javnih nabava, nije bilo viška zaposlenih, te su od 20 javnih komunalnih poduzeća samo dva prošlu godinu završila s gubitkom.

Prodaja Čistoće
"Ukupan učinak svih javnih komunalnih poduzeća bio je gubitak od 1,8 milijarde dinara, ali samo za dvije godine javni sektor je prešao u plus od 3,8 milijarde dinara", kaže Borko Milosavljević, pomoćnik gradonačelnika Beograda. U Federaciji BiH još nema privatizacije javnih komunalnih poduzeća, ali pojedine tvrtke dobivaju najplaćenije komunalne poslove, dakle naplatu parkiranja, pogrebne usluge, asfaltiranje ili vodovod. "Možda oni ponekad u ponudama imaju niže cijene, ali na kraju su pet puta skuplji od nas", kaže Adim Šerak, predsjednik Sindikata komunalnih djelatnosti Federacije BiH. Međutim u Republici Srpskoj banjalučka Tržnica, u vlasništvu Mladena Milanovića Kaje, postala je većinski vlasnik gradskog komunalnog poduzeća Čistoća. Tržnica je za 1,67 milijuna KM kupila 24,8 posto dionica od investicijskih fondova, što joj je bilo dovoljno da poveća svoj vlasnički udjel na 51,02 posto.

Tržnica je u kolovozu objavila ponudu za preuzimanje dionica Čistoće s obzirom na to je Zakonom o preuzimanju dioničkih društva propisano da vlasnik više od 25 posto dionica neke tvrtke mora ponuditi ostalim dioničarima otkupnu cijenu za njihov vlasnički udjel. Tržnica je ponudila da za svaku dionicu plati 0,70 KM. Temeljni kapital Čistoće Banjaluka iznosi 9,6 milijuna KM podijeljenih na jednak broj dionica nominalne vrijednosti jednu KM. Grad Banja Luka dosad je bio najveći dioničar Čistoće s udjelom od 30 posto, zatim Tržnica sa 26,1 posto, a značajne udjele imali su i VB Fond sa 17,9 posto, Zepter fond sa 10,1 posto, ZIF Aktiva Invest fond sa 6,2 posto, te Fond za restituciju RS sa 5 posto.  Mladen Milanović, odnosno njegova kompanija MG Mind iz Mrkonjić Grada, kupila je prošle godine i komunalno preduzeće KPL iz Ljubljane. Između osam ponuđača MG Mind je ponudio najvišu cijenu, 7,9 milijuna eura.

Tvrtke na natječaju
U Crnoj Gori privatizacija javnih komunalnih djelatnosti odgođena je dok ne donese Strategija o privatizaciji i Zakon o javno-privatnom partnerstvu. Zakonom o komunalnim djelatnostima tim poduzećima dane su tri godine za prilagođavanje i reorganizaciju do privatizacije i dodatnih 18 mjeseci za potpunu primjenu zakona. "Taj zakon će značiti da će lokalne samouprave kao osnivači tih tvrtki biti obvezne da daju tu djelatnost na javni natječaj. U međuvremenu će ta naša poduzeća biti spremna za sudjelovanje na natječaju", kaže Branko Plamenac, predsjednik Sindikata stambeno komunalne djelatnosti Crne Gore. 

Cijene skočile do neba

Loša iskustva Rumunja, Bugara i Mađara
Prema mišljenju nekih ekonomista privatizacija u komunalnoj djelatnosti je nužna da bi se izbjegao monopol, ali iskustva Rumunjske, Bugarske i Mađarske koje su bez prethodne pripreme privatizirale komunalna poduzeća pokazuju da razina usluge nije poboljšana, te da su protivno najavama, cijene u nekim gradovima toliko povećane da ih građani nisu mogli plaćati.