Milan Vrdoljak, predsjednik Uprave Ricarda iz Darde, ističe da je situacija u njegovoj tvrtki jednaka kao u cijeloj branši jer vozača jednostavno nema dovoljno. "Odgovorno tvrdim da na zavodu za zapošljavanje u Republici Hrvatskoj nema nijedan profesionalni vozač koji je zainteresiran za rad. Ako netko tvrdi da ima, ja ga molim za objašnjenje kako je to moguće kada tvrtke koja se bave prijevozom u Hrvatskoj i u EU imaju manjak vozača. Ricardo trenutno ima raspisan natječaj za 50 profesionalnih vozača. Problem se neće riješiti sam od sebe niti guranjem glave u pijesak . Treba dozvoliti uvoz radne snage iz trećih zemalja BiH i Srbiji, bez kvota, te prionuti prekvalifikaciji nezaposlenih osoba sa Zavoda i poticanjem školovanja mladih vozača", upozorava Vrdoljak. Problem s nedostatkom vozača imali su i u špediterskoj tvrtki Primaco šped. Kako pojašnjava njezin direktor Petar Šimić, nestašici šofera su doskočili poboljšanjem financijskih uvjeta za njih. 

Jasna računica
"Nedostatak vozača kamiona je problem s kojim se suočavaju sve prijevozničke tvrtke, pa tako i mi. Procijenili smo da nam se više isplati podići plaće vozačima za oko tisuću kuna nego da nam kamioni stoje. Dnevni ukupni trošak kamiona je oko 200 eura, bez obzira da li on radi ili stoji. Ako se zna da trošak vozača čini 10 do 20 posto ukupnih troškova poslovanja, jasno je da se više isplati dati veće plaće nego dopustiti da kamioni ne voze", ističe Šimić. Dodaje da s nestrpljenjem očekuju najavljenu poreznu reformu kojom bi se rasteretila davanja na plaće, što bi onda olakšalo poziciju poslodavaca i omogućilo im da daju veće plaće. Dugoročno i u Primacu smatraju da je nužno omogućiti uvoz radne snage, prije svega iz Srbije i BiH, zbog sličnog jezika, ali i  poraditi i na prekvalifikacijama.

Zvonimir Šćurec, Predsjednik Uprave RALU Logistike i predsjednik Izvršnog odbora Udruge prometa Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) kaže da i dalje u kontinuitetu postoje ogromni problemi u smislu odlazaka kvalitetnih vozača s iskustvom u inozemstvo."Situacija se nimalo ne poboljšava nego postaje sve gora bez obzira što su svi vodeći prijevoznici u zadnje vrijeme dodatno poboljšali radne uvjete i primanja vozača i učinili ih istima ili vrlo sličnima onima u inozemstvu. Vozači, vjerojatno privučeni većim iskazanim bruto plaćama u inozemstvu i dalje odlaze jer se nedostatak tog kadra u razvijenim zemljama EU stalno povećava pa i one čine sve kako bi privukle nove vozače iz novopriključenih zemalja EU (Hrvatske, Poljska, Bugarska, Rumunjska). Očito to zanimanje postaje sve manje atraktivno mladima, a razvoj gospodarstva i prometa traži sve više vozača", kaže Šćurec.

Dodaje da je problem nedostatka vozača i jedna od glavnih tema Udruge prometa pri HUP-u  koja kontinuirano od nadležnih ministarstava traži hitno kratkoročno, srednje i dugoročno rješenje, jer je tržište radne snage strogo regulirano zakonima i propisima."Dosad nismo dobili smisleni odgovor koji vodi ka rješavanju problema. Prijevoznici predlažu uključivanje u obrazovanje i financiranje obuke novih vozača, ali taj proces je srednjoročan i/ili dugoročan te, čak i ako bude uspješan, mnoge ga priijevozničke tvrtke neće doživjeti. Vozača u Hrvatskoj nema i sve vodeće prijevozničke tvrtke u zemlji imaju stalne otvorene natječaje za zapošljavanje na koje nema prevelikog odaziva. Liste nezaposlenih vozača na zavodima za zapošljavanje su fiktivne, a nadležna ministarstva prebacuju odgovornost jedni na druge. Međutim, problem nije samo u realnom sektoru, već i javne, komunalne i državne tvrtke imaju iste muke", navodi Šćurec. 

Besmislene kvote
Šćurec smatra da bi dobro kratkoročno rješenje svakako bio slobodan uvoz vozača iz susjednih zemalja koje još nisu u Europskoj uniji jer nadležna ministarstva ne dozvoljavaju zapošljavanje stranaca izvan propisanih kvota, a koje su, kaže on, besmisleno male, a procedure dugotrajne i komplicirane. To su već učinile Slovenija, u najavi je i Njemačka, a dok prijevoznici traže i čekaju suglasnosti i dozvole, znatan broj vozača iz Bosne i Hercegovine i Srbije zapošljava se bez problema u Sloveniji. Vrlo brzo će i u Srbiji i u BiH eskalirati problem s vozačima, pa je pitanje tko i kako će u Hrvatskoj nastaviti poslovanje bez nužne radne snage. Predsjednik Izvršnog odbora Udruge prometa pri HUP-u navodi da je u ovakvoj situaciji jedino rješenje ovog za njih gorućeg problema nedostatka vozača sustavna promocija tog zanimanja te brz i učinkovit sustav školovanja i obuke koji će na tržište redovito izbacivati dovoljan broj novih vozača.

Mjera za spas prijevoznika
Prijevoznici će, napominje on, u tome sudjelovati i sufinancirati ga, ali zahtijevaju brze i efikasne odluke nadležnih koje će im omogućiti da prežive na tržištu. Zato će odmah po formiranju nove Vlade, Udruga prometa pri HUP tražiti od vladajućih hitno donošenje uredbi o slobodnom zapošljavanju vozača iz zemalja izvan Europske unije kao kratkoročnu mjeru za spas hrvatskih cestovnih prijevoznika, prije svega iz Srbije, Bosni i Hercegovine te Makedonije.

Branša globalno

Dramatična preobrazba
Globalni sektor transporta i logistike suočen je s dramatičnom preobrazbom u vrijeme neviđenih promjena proizašlih iz načina na koji nove digitalne tehnologije, promjene u očekivanjima kupaca i suradnički poslovni modeli mijenjaju izgled tržišta. O tome se govori u novom izvješću konzultantske kuće PwC Shifting Patterns – the future of the logistics industry u kojem se tvrdi da se može očekivati velika nagrada za ravnomjerno moderniziranje segmenata sektora. U izvješću se ističu digitalne tehnologije, analitika podataka i platformske tehnologije kao sredstva kojima se pojednostavljuje put za nove tržišne sudionike, nove poslovne modele i nove mogućnosti za "dijeljenje". Istraživanje PwC-a ukazuje na to da 90 % poduzeća za transport i logistiku smatra da su podaci i analitika ključni pokretači preobrazbe sektora u idućih pet godina, no 50 % ipak priznaje da je nedostatak digitalne kulture najveći izazov s kojim su suočene njihove organizacije. Unatoč svojim očiglednim nedostacima ovaj sektor ipak je iznimno privlačan ulagačima. Od 2011. godine otprilike 160 milijuna dolara, od čega je 150 milijuna privatni kapital, uloženo je samo u digitalnu logistiku. Andrew Tipping iz Strategy& (konzultantski segment PwC-ove mreže) rekao je da već to ukazuje na to da ulagači vide priliku za nove sudionike u destabiliziranju ustaljenih tržišnih igrača, ali i za velike povrate na tržištu vrijednom 4,6 bilijuna dolara. "Globalni sektor logistike u neku je ruku nepoznanica. Tehnologija mijenja sve aspekte poslovanja poduzeća za transport i logistiku pa će digitalna spretnost postati preduvjet za uspjeh. Pobjednici utrke u transformaciji bit će poduzeća koja najbolje razumiju i iskorištavaju niz novih tehnologija od analitike podataka do automatizacije i platformskih rješenja. Svi koji to ne učine naći će se na gubitničkoj strani i riskiraju da padnu u zaborav. Ovo je utrka za hrabre i digitalno spretne, a ulagači i tržište nagradit će pobjednike. PwC je utvrdio četiri scenarija kojima se predviđaju četiri moguće budućnosti sektora logistike. U svakome od njih tehnologija igra ključnu ulogu, no ima drugačiji utjecaj na tržište. U dva su scenarija novi tržišni sudionici primarni pokretači, dok su u preostala dva i dalje dominantni već ustaljeni tržišni sudionici", ističe Tipping.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost