Višegodišnja nebriga državnih institucija za poljoprivredni sektor, posebice za mljekarstvo, ravna je veleizdaji, žestok je Mladen Šolčić u ocjeni aktualnog stanja u nacionalnom agraru, koje je najdramatičnije upravo u mljekarstvu.

Za razliku od Šolčića, koji je proizvodnju mlijeka povećao sa 100.000 kilograma iz 2004. na više od tri milijuna kilograma, na koliko procjenjuje proizvodnju za 2016., na razini države nakon 2009. i rekordnog otkupa od 675 tisuća tona proizvodnja mlijeka u slobodnom je padu, pa Hrvati danas konzumiraju više od 50 posto mlijeka i mliječnih prerađevina iz uvoza. U odnosu na povijesni rekord iz 2009. otkupljene količine mlijeka lani su iznosile tek 513 tisuća tona i s tim učinkom zapravo smo se vratili u 2002. Broj proizvođača pao je sa 23.690 iz 2009. na samo 9948. Međutim, najcrnji podatak u ovoj kratkoj statistici gubitak je mliječnih grla, u spomenutom razdoblju iz proizvodnje je isključeno više od 60 tisuća krava.

O crnom scenariju u hrvatskom mljekarstvu svjedoči i ovogodišnji otkup, ali i interventna mjera Europske komisije o dobrovoljnom smanjivanju proizvodnje mlijeka. Zaključno s mjesecom srpnjem otkupljeno je tek 299 tisuća tona, a broj isporučitelja spustio se na 7415. S obzirom na lani ukinute proizvodne kvote i odluku Rusije da embargo na uvoz iz EU pomiče na kraj 2017., europsko tržište preplavljeno je velikim viškom mlijeka. Jedini odgovor kojim EK namjerava riješiti ovu tešku krizu ponuda je članicama 150 milijuna eura za dobrovoljno smanjivanje proizvodnje. Već u prvom, od četiri planirana kruga, Ministarstvo poljoprivrede RH odobrilo je zahtjeve 127 gospodarstava koja će proizvodnju mlijeka dodatno srezati za više od 3,3 milijuna kilograma.

Šolčić, koji uz obitelj na svom gospodarstvu zapošljava još 15 radnika, smatra da RH nije smjela prihvatiti tu mjeru, već, naprotiv, pronaći model kojim će napuniti prazne farme te povećati domaću proizvodnju. Upozorava da je ponuđena interventna potpora zapravo velika zamka koja će uzrokovati nove probleme. Naime, tko smanji proizvodnju, ima pravo na jednokratnu naknadu od 14 eura za 100 kilograma mlijeka, no istodobno gubi 153 eura godišnje potpore po grlu.

Predviđenih 150 milijuna eura jednokratna je potpora, nema jamstva iz EK da će izdvojiti još sredstava.  U Ministarstvu poljoprivrede potvrđuju da interventna mjera nije najbolje rješenje za RH, no kao dio zajedničke poljoprivredne politike mora biti ponuđena proizvođačima. Na upit ukida li ona potpore po mliječnom grlu uzvraćaju kako su sve zainteresirane uputili "neka dobro iskalkuliraju (ne)isplativost budući da za dobiti potporu po kravi moraju imati dokaz o držanju svakog grla 150 dana unutar kalendarske godine uz proizvodnju 3860 kilograma mlijeka".