U sklopu četvrte panel diskusije, naslovljene Završio rat cijenama: nastupa doba novih usluga, istaknuto je da je nakon tri godine od potpune deregulacije tržišta električne energije u igri ostalo nekoliko ozbiljnih tržišnih igrača. Činjenica da je konkurentnost porasla i da su cijene električne energije pale te da potrošači ostvaruju benefite samostalnog izbora opskrbljivača. No, s druge strane, još uvijek velik postotak potrošača nije promijenio opskrbljivača, pa se postavlja pitanje nije li to odraz navika i mogu li alternativni opskrbljivači u budućnosti uopće očekivati veći tržišni kolač.

Zahvaljujući upravo pretpostavkama za nastavak otvaranja i daljnji razvoj tržišta električne energije te implementiranje obnovljivih izvora energije na tržište električne energije udio opskrbljivača u ukupnoj opskrbi sustavno se povećava posljednjih nekoliko godina, kazao je Luka Pehar iz Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE). U Hrvatskoj tako postoje dva tržišta električne energije – model bilateralnog tržišta koji je Pravilima organiziranja tržišta električne energije nadograđen modelom bilančnih grupa u kojem se trgovanje električnom energijom provodi bilateralnim ugovorima, dok je drugo tržište električne energije organizirano tržište električne energije ili CROPEX, pojasnio je.

Karl Kraus, glavni izvršni direktor RWE-a smatra da se liberalizacija tržišta u Hrvatskoj mora promatrati u odnosu na protekla razdoblja i odnosu na europske ciljeve. „Kao relativno nova članica jasno je da Hrvatska još prolazi proces prilagodbe i usklađivanja, ali dosadašnji rezultati više su nego dobri“, smatra Kraus. Brzina liberalizacije i prilagodbe kupaca na nove cijene i usluge imaju razvojni vremenski put koji moraju proći i bez obzira na to povećana energetska učinkovitost neće izostati, dodao je. Ipak, otvorena tržišta ostvaruju značajna poboljšanja u vlastitoj energetskoj infrastrukturi i stvaraju vrijedne lokalne energetske tvrtke, od čega će u konačnici najviše koristi imati sami korisnici. „Hrvatska bi tržištu energije trebala pristupati otvorena uma i prihvaćati partnerstva koja otvaraju nove prilike“, zaključio je Kraus.

Vlasta Zanki iz HEP ESCO-a naglasila je da 13 godina razvijaju plan usluga kojima će se prilagoditi novim uvjetima na tržištu i omogućiti zadržavanje određenog dijela kupaca te da njihovo novo vrijeme tek dolazi. „Gospodarstvo poznaje tržište električne energije tako da su oni ostali vjerni HEP-u jer su zadovoljni kvalitetom usluge, a kućanstva svoje distributere ne mijenjaju zbog smanjene sklonosti ka promjenama“, kazala je Zanki. Na prigovor da je HEP-ov tempo prilagodbe prespor dodala je da se promjene, sastavljene od niza kompleksnih aktivnosti, ne događaju preko noći te da od ponuđene usluge do njene realizacije može proći i do godine dana. „Pomičemo granice i trendove koji su do sada bili uobičajeni. Situacije koje neki smatraju prijetnjama, mi vidimo kao priliku, pa možemo reći da je pred svima nama zapravo četvrta industrijska revolucija“, smatra. Dodala je i da je poanta opstanka na tržištu sposobnost proizvodnje usluge i proizvoda za koje kupci još nisu svjesni da im treba, a za proizvođača ne iziskuje posebne komplikacije implementacije. „Većina našeg posla i dalje se sastoji od edukacije o tome što će kupcima poboljšati kvalitetu života da bi uopće došli do dijela ugovaranja i naplate“, zaključila je.

Hrvoje Mraović iz HT-a kaže da je prosječna cijena električne energije značajno pala. „Tržište je stvarno zaživjelo, a do potpunog funkcioniranja dijeli nas svladavanje tek nekolicine prepreka“, dodao je. Efikasnost nije zajamčena u startu i to zbog nejednake veličine poduzeća, a komplikaciju predstavlja i više računa koji se dobivaju istovremeno zasigurno odbija dio novih korisnika.“Svaka liberalizacija ima dvije sile – osvajačka koja košta i koju poduzimaju novi igrači te obrambenu silu kojom se najveći brane od ulaska novih“, smatra Mraović. Kaže i da je HEP diktira uvjete i ponašanje na tržištu te da, s obzirom na promjene unutar elektroenergetike, stoje više nego dobro. „Super – profitabilni su i nemaju većih zaduženja što znači da su financijski potentna kompanija i šteta je da se njihove snage rasipaju u očuvanju dijelova tržišta. Trebali bi se izdignuti izvan hrvatskog tržišta“, komentirao je Mraović HEP-ovu tržišnu poziciju.

Marko Ćosić iz Proenergya upozorio je i da ljudima treba dati vremena da se naviknu na nove proizvode i usluge na tržištu. „Brinemo o kupcima i omogućavamo im veću fleksibilnost upravljanja troškovima i pametnije upravljanje resursima prirodnog plina i električne energije što neki smatraju kontradiktornim s poslovanjem elektro – opskrbljivača“, kaže Ćosić. Proenergy ne posluje samo po načelu zadovoljena potreba kupaca već novim uslugama želimo educirati nove generacije što bi moglo iznjedriti novo, mnogostruko profitabilnije tržište u ne tako dalekoj budućnosti, zaključio je.