Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije (EU) i Bosne i Hercegovine (BiH) već je tjednima (parafiran je još 18. srpnja 2016.) najtraženiji dokument čiji bi sadržaj i te kako htjeli vidjeti hrvatski gospodarstvenici, posebice oni iz poljoprivredno-prehrambenog sektora, koji su do ulaska Hrvatske u EU uspješno izvozili na susjedno tržište.

Kraj je rujna, a informacije iz protokola uskraćene su ne samo poduzetnicima, već i Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) te Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Što je nakon gotovo tri i pol godine pregovaranja EU konačno dogovorila s BiH za buduće trgovinske odnose svojih članica pa tako i RH poznato je tek ministru vanjskih poslova Miri Kovaču i pojedincima iz njegova užeg tima. Novi uvjeti trgovanja članica EU s BiH, time i Hrvatske, koja je do srpnja 2013. jedina od njih 27 imala povlaštene carinske uvjete za susjedno tržište s obzirom na to da su obje države djelovale unutar Cefte, startaju 1. siječnja 2017. Znakovito je da tri mjeseca prije stupanja na snagu novog modela ni vodstva poljoprivredno-prehrambenih grupacija ni uprave tvrtki koje koncepte za mogući izvoz planiraju i više od godinu dana unaprijed još nemaju nijedan detalj.

Podsjetimo, u 2012. izvoz hrane iz RH u BiH iznosio je 354 milijuna eura, da bi opterećen carinama u 2015. pao na 267 milijuna. Pitali smo ministarstva poljoprivrede i vanjskih poslova što protokol donosi te jesu li tvrtke informirali kako bi se one mogle pripremiti za izvoz? U kabinetu resornog ministra Davora Romića ignorirali su naš upit, ni slovo nismo dobili. Za razliku od industrije, nama su iz Ministarstva vanjskih poslova ipak nešto odgovorili. "Protokolom su postojeće trgovinske odredbe sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju dopunjene najznačajnijim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima zastupljenim u trgovini između RH i BiH prije hrvatskog članstva u EU (tzv. tradicionalna trgovina). Time će se omogućiti izvoz hrvatskih proizvoda uz nultu stopu carine u okviru tarifnih kvota kao što su: mlijeko i mliječni proizvodi, žive životinje, meso i proizvodi od mesa, povrće, voće, konzervirani proizvodi od mesa, šećer, med te konzervirano povrće.

Protokol će se početi privremeno primjenjivati nakon potpisivanja, a stupit će na snagu nakon što obje strane provedu postupak ratifikacije. Potpisivanje protokola očekuje se u studenome, a privremena primjena od 1. siječnja 2017.", stoji u poruci iz kabineta ministra Kovača. Struktura hrvatskog izvoza u BiH otkriva da su rast imali jedino konditori, koji su u 2012. ostvarili 15,8 milijuna eura, da bi 2015. zaključili s gotovo 24 milijuna. Izvoz jestivih ulja i masti se prepolovio, dok je mlijeka i prerađevina te duhanskih proizvoda pao na 39 posto, prerađevina od mesa i ribe na 22, a najveći gubitnik su kobasice s učinkom od tek 17 posto. Direktorica Sektora poljoprivredno-prehrambene industrije pri HGK Božica Marković podsjeća da su još početkom 2012. upozoravali na moguće posljedice u slučaju da se po ulasku u EU ne zadrže tradicionalni trgovinski tokovi RH sa zemljama Cefte.
 

Tadašnjem Uredu za trgovinsku politiku iz HGK su dostavili listu zahtjeva za izmjene SSP-a između EU i zemalja članica Cefte, koja je, ističe, nastala kao rezultat konzultacija s hrvatskim proizvođačima izvoznicima. "Pregovore u ime RH vodila je Europska komisija, s većinom članica Cefte uspješno su okončani uoči pristupanja RH u EU ili nešto kasnije, jedino se BiH opirala izmjenama SSP-a, pa je parafiran tek 18. srpnja 2016. Komora kao inicijator izmjena sporazuma odmah nakon objave ove vijesti zatražila je od Ministarstva vanjskih poslova tekst sporazuma. No, bilo nam je rečeno kako se tekst protokola prije njegova potpisivanja ne može davati u javnost te da se očekuje naputak EK kako prezentirati odredbe protokola zainteresiranim stranama", iznosi Marković.

Adresirali smo upit i na 20-ak tvrtki tražeći odgovor imaju li informaciju o ispregovaranim kriterijima za izvoz u BiH. Svi odgovori mogu se podvesti pod jedan: nitko ne zna ništa, što je, zapravo, potvrdili su, veliki problem u planiranju poslovanja za 2017. Tek su iz Kraša i Badela 1862 dali šire obrazloženje. "Biti upoznat sa aktualnim trgovinskim propisima i sporazumima od iznimne je važnosti za planiranje budućih aktivnosti. Iako nismo imali uvid u završni tekst protokola, pozdravljamo sve mjere i aktivnosti koje vode smanjivanju asimetričnog odnosa između Hrvatske kao članice EU i BiH", poručuju iz Kraša, najvećeg hrvatskog konditora.

I u Badelu 1862 potvrđuju da ni iz Ministarstva vanjskih poslova ni iz Ministarstva poljoprivrede nisu dobili nikakvu obavijest vezanu uz novi protokol i trgovanje s BiH. "Tržište BiH jedno je od ključnih tržišta u regiji s obzirom na udio i poziciju te prepoznatljivost naših brendova. S obzirom na potencijal programa vina na tržištu BiH, moramo konstatirati da su izmijenjeni carinski uvjeti negativno utjecali na naše poslovanje u protekle tri godine, što je posljedično utjecalo i na pad realizacije u ključnim kategorijama vina", odgovorili su iz Badela. Tržište BiH važno je za hrvatske tvrtke, iznimno je bitno da su upoznate s novim uvjetima trgovanja da bi se mogle pripremiti te što bolje iskoristiti i položajnu prednost. To, čini se, našoj diplomaciji nije razvidno: i dalje ne zna gospodarski misliti. 
 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’