Aktualni model financiranja i upravljanja državnim obrazovnim ustanovama ne potiče njihov razvoj, niti povećava odgovornost svih dionika unutar sustava za opće dobro, rekao nam je Mislav Balković, predsjednik HUP udruge poslodavaca u obrazovanju i dekan visokog učilišta Algebra, s kojim smo razgovarali o problemima u obrazovnom sustavu.

"Postojeći model u kojem uglavnom politika kadrovira i postavlja čelnike, ali im onda ne daje stvarnu odgovornost za razvoj ustanova, te ih na kraju niti ne pita za rezultate procesa obrazovanja možda jest bio primjeren vremenu planske ekonomije. Danas, kad je znanje prepoznato kao temelj konkurentske prednosti svakog društva, o kojem uvelike ovisi i životni standard, društva se zapravo natječu kvalitetom svoga obrazovanja i njegovim stvarnim doprinosom razvoju. Načelno, takvu orijentaciju iskazuju i hrvatski strateški dokumenti, ali ona u praksi nije zaživjela jer bi njeno uvođenje dirnulo i u neke postojeće partikularne interese i sinekure", kaže Balković.

Udruga koju vodi zalaže se za javno sufinanciranje  usluge obrazovanja u privatnim ustanovama. "Da, zalažemo se za jednaka prava svih mladih ljudi čiji roditelji uplaćuju u državni proračun, ali i uspostavu sustava koji će motivirati ustanove da se brže prilagođavaju modernim trendovima. Studenti moraju biti u mogućnosti izabrati onu akreditiranu i kontrolirano kvalitetnu javnu uslugu koja im daje najbolju razvojnu perspektivu. U tom smislu odgovornoj bi državi na prvom mjestu trebala biti dobrobit građana, a ne pitanje tko je osnivač pojedine ustanove koja nudi javnu uslugu. Povezivanje broja studenata i njihovih rezultata obrazovanja sa financiranjem ustanova unijelo bi drugačiji pristup, potaknulo bi razvoj i konkurentsko nadmetanje svih ustanova.

Štoviše, zašto ne bismo jednim takvim pozitivnim zakonskim okruženjem motivirali npr. Oxford, TUM, Bocconi, MIT ili Stanford da pokrenu i svoje studije u Hrvatskoj?", pita se Balković.   Privatno je školstvo u Hrvatsko razmjerno kratko prisutno i razvija se u okruženju u kojem studenti i učenici koji u njemu odaberu graditi karijeru nemaju proračunsku participaciju u troškovima školarine. U privatnom visokom obrazovanju danas participira gotovo 15.000 studenata, što je prilično veliki broj mladih ljudi i unatoč činjenici da je to trenutno tek osam posto, no taj postotak kontinuirano raste, kaže Balković.