Slovačka se sprema na pravnu akciju protiv Europske komisije kako bi spriječila namjeru Bruxellesa koji od nje traži znatna smanjenja emisija stakleničkih plinova koju industrija te zemlje smije emitirati između 2008. i 2012. “Smanjenje od 25 posto naštetilo bi sadašnjem industrijskom rastu, osobito nakon što je Slovačka krajem 2006. godine zatvorila dio svoje nuklearne elektrane pa je stoga prisiljena nuklearnu energiju nadomjestiti ugljenom”, izjavio je slovački ministar za zaštitu okoliša Jaroslaw Izak nakon razgovora s europskim povjerenikom za okoliš Stavrosom Dimasom. U studenome Komisija je optužila Slovačku da je bila previše velikodušna u dodjeljivanju kvota za emisije stakleničkih plinova. Bruxelles stoga traži od Bratislave da emisije smanji za četvrtinu, odnosno sa 40,3 milijuna tona na 30,9 milijuna.Slovaci su spremni prenijeti spor na Europski sud pravde, a Izak dodaje kako je ta mogućnost izgledna. Slovačka vlada bi definitivnu odluku trebala donijeti na svojoj sutrašnjoj sjednici. Bruxelles za sada ne pokazuje namjeru da popusti strahujući da bi to mogao biti primjer i ostalim članicama Unije da izvuku veće kvote. “Države članice daju veće kvote nego što to treba industrijskim pogonima, a to potkopava Unijinu shemu o trgovini stakleničkim plinovima”, kazao je glasnogovornik Komisije. Za sada je samo britanski plan za smanjenje emisija ispunio sve potrebne kriterije, i to od ukupno deset koliko ih je do sada doneseno. Osim Slovaka, i Nijemci su nezadovoljni zbog količine emisija koja im je dopuštena, a ministar gospodarstva Michael Glos kaže kako plan EU šteti njemačkoj konkurentnosti. Berlin koji predsjeda Unijom ipak se neće odlučiti na slične poteze kao Bratislava, već će se umjesto toga odlučiti na pregovore. “Pregovori bi trebali biti zaključeni koncem siječnja, a pravna opcija zasad nije na dnevnom redu”, kazao je za EUobserver jedan neimenovani njemački diplomat. Od Njemačke, koja je najveća europska ekonomija, zatraženo je da svoje emisije stakleničkih plinova smanji za šest posto na 453,1 milijun tona godišnje. Berlin drži kako je ta količina “skupa i štetna”. Na udaru kritika Komisije uskoro bi se mogle naći i Belgija, Cipar te Nizozemska budući da se očekuju najnovije odluke o tome kako su pojedine zemlje dodjeljivale kvote za emsije. Prema neimenovanome dužnosniku Komisije, sve tri zemlje dodijelile su veće kvote nego što je to njihovim industrijama bilo potrebno pa će Bruxelles od njih tražiti smanjenja. Prema europskoj shemi o trgovini emisijama stakleničkih plinova, koja pokriva energetske sektore poput priizvodnje struje i čeličana, kompanije moraju dobiti dozvolu za svaku tonu ugljičnog dioksida koju emitiraju u atmosferu. To omogućuje trgovinu kvotama, odnosno oni koji su premašili svoj limit mogli bi kupiti dodatne kvote od onih koji to nisu, što bi u konačnici trebalo potaknuti smanjenje emisija.
(I. Medić/Euobserver)