Pitanje da li će se pokrenuti stanogradnja u Hrvatskoj, a samim tim i čitava građevinska  industrija,  je  besmisleno  jer je svima jasno da se ona mora pokrenuti,  kazao  je  Robert Pokrovac, član Uprave Erste nekretnina na New Link  regionalnoj  konferenciji  koju  je jučer u Zagrebu organizrao portal Njuškalo  pod  medijskim  pokroviteljstvom  Večernjeg  lista,  24  sata  i Poslovnog dnevnika.

“Najveći problem hrvatske stanogradnje je što je ona neprirodno rasla, a nije  se  razvijala.  One će se pokrenuti, no pitanje je samo da li će se i dalje  držati  starih principa, koji su i doveli do pada, ili će primjeniti nove  modele”,  ističe  Pokrovac.  Pojašnjava  da  je problem što je većina stambenih projekata bila loše i brzopleto planirana.

“Ne  možete  napraviti plan da ćete nešto graditi u par mjeseci, a onda to  brzo  igraditi  i godinama pokušavati prodati. Već u samo planiranje je potrebno   uključiti   čitavu   struku,  od  lokalnih  vlasti,  arhitekata, urabnista,  agencija  za nekretnine do banaka. Bez toga nam se događa da se izgrade  neadekvatni stanovi na neadekvatnoj lokaciji s nerealno planiranom cijenom  koje  nitko  ne  želi  kupiti jer nema izolacije, ceste, autobusa, vrtića,  škole,  itd.  Nekretnine  su već danas jako diverzificirane na one elitne  i  poželjne,  kojima  cijene  niti  nije padala, te one “prosječne” kakvih  je  većina  i koje su bile precijenjene”, navodi Ersteov stručnjak.

Kao  primjer  navodi  dva projekta s “neprodavljivim stanovima” u Zagrebu i Dubrovniku  koje  su  oni  preuzeli  nakon  sloma investitora, a u kojem su cijene  bile  i  više  od  40 posto veće od realnih, te ih ubrzo prodali na tržištu.  Zrinka  Živković Matijević, direktorica ekonomskih istraživanja u RBA  banci,  upozorava  da  na  veću potražnju stanova i rast cijene utječu četiri  faktora  s  kojima  Hrvatska  ne stoji najbolje. “Tu je prije svega pitanje  demografije,  tko  će  te  nove stanove kupovati. Mi zadnjih 20-ak godina  bilježimo  konstantni  pad  nataliteta, a zadnjih godina i značajnu emigraciju,  i  procjene govore da će nas 2030. biti ispod četiri milijuna.

Uz  to  i  nepovoljne  dobne  strukture  jer ćemo imati oko 200 tisuća više starijih  od  65  godina  i više od 400 tisuća manje radno sposobnih”, kaže Živković Matijević.

Dodaje da na cijenu stanova, utjecaj ima gospodarska situacija i njezine perspektive,  a što također u Hrvatskoj nije blistavo. Poticaj za kapitalne životne  investicije  nije  ni pravna nesigurnost jer država stalno mijenja porezne  i  normativne  uvijete.  Stoga  su  u  RBA napravili tri scenarije kretanja cijene stanova u narednih 10-ak godina od kojih je najrealnija ona pesimistična  da  se  i  dalje  očekuje stagnacija i ukupan pad cijene i za 10-ak  posto.  Svoja  iskustva  s tržištem nekretnina prenijeli su i Hendik Belde, predsjednik udruge FIABCI iz Belgije te španjolski marketinški stručnjak Jose Maria Pons iz konzultantske tvrtke AXIOMA-e.