Kriza brodarskog sektora kojoj je kumovao golemi rast kapaciteta financiranih kreditima uzela je prvu veliku žrtvu – korejski Hanjin Shipping prvi je veliki linijski brodar koji je bankrotirao nakon točno 30 godina i propasti United States Linesa. Hanjin je sedmi svjetski brodar koji drži tri posto globalnog tržišta, a kapacitet flote od 98 brodova doseže 610.000 kontejnera.

Dnevno 25.000 kontejnera

Za usporedbu, vodeći APM-Maersk ima kapacitet od 3,2 milijuna kontejnera i drži 15,4 posto udjela. O kaosu u trgovinskim tokovima koji je izazvao stečaj korejskog brodara dovoljni govori podatak da su brodovi Hanjina svakog dana u prosjeku prevozili 25.000 kontejnera iz Azije u europske i američke luke. Nakon što je kompanija zatražila sudsku zaštitu od vjerovnika zabranjeno je uplovljavanje Hanjinovih brodova u luke, a dio brodova je i zaplijenjen.

Korejsko udruženje međunarodne trgovine tvrdi kako je samo u kineskim lukama zaplijenjeno 10 Hanjinovih brodova. Jedan je zaplijenjen u Singapuru. K tome, lučke vlasti u Savannahu u američkoj državi Georgiji zabranile su uplovljavanje Hanjinovu brodu jer nisu sigurne da će biti plaćene lučke pristojbe. Uplovljavanje su zabranile i luke Los Angeles i Long Beach. Prema tvrdnjama stručnjaka, vlasnicima tereta možda će trebati mjeseci da dođu do njega. To prije svega važi za velike korejske izvoznike poput Samsunga i LG-a. Samsung, naime, Hanjinovim brodovima prevozi 40 posto svog izvoza, a LG nešto manjih 20 posto.

Definitivni kraj

Analitičari brodarske industrije smatraju da je ovo kraj Hanjina. “Do sada nismo vidjeli ni jednog velikog kontejnerskog prijevoznika koji se oporavio od stečaja”, kaže za Guardian Rahul Kapoor, direktor konzultantske tvrtke Drewry Financial Research Services. Problem je eskalirao prošlog tjedna kada su banke odlučile “zatvoriti slavinu”. Philip Damas, direktor londonske tvrtke Drewry Shipping Consultants ističe kako je Hanjin uništio problem koji je sam stvorio.

Zbog višegodišnjih gubitaka u kontejnerskom te prijevozu rasutih tereta dugovi su se popeli na vrtoglavih 5,5 milijardi dolara. “Upozoravali smo od 2013. da Hanjin živi na dugu jer je omjer zaduženosti u odnosu na kapital prešao 600 posto”, kaže Damas za Financial Times. Hanjin je postao prva žrtva klopke koja se steže oko gotovo svih svjetskih brodara – izgradnja sve većih brodova financiranih kreditima u uvjetima padajućih vozarina.

Prema podacima danskog Maersk Linea, potražnja za prijevozom kontejnera u prvom polugodištu ove godine rasla je dva posto. U istom razdoblju, kapaciteti su povećani za šest posto. No, propast Hanjina donijela je skok vozarina za 50 posto.
Za prijevoz kontejnera iz Kine u luke na američkoj zapadnoj obali od četvrtka se traži 1700 dolara, umjesto prijašnjih 1100 dolara. No, pomorski brokeri smatraju da će više cijene trajati mjesec do dva dok druge kompanije ne preuzmu Hanjinove brodove.v

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost