Iako po ostvarenom prihodu uglavnom ne spadaju među najveće domaće korporacije, kompanije iz sektora transporta i logistike itekako su važne za normalno funkcioniranje gospodarstva i društva općenito. Na ljestvici 505, najveće transportne i logističke tvrtke nalaze se uglavnom između 50. i 100. mjesta.

Najveća kompanija iz tog sektora je nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines na 43. mjestu s prihodom od 1,6 milijarde kuna, što je bilo na razini realizacije iz godine prije. No, zato je dobit od 80 milijuna kuna bila 15 posto veća nego u 2014. Iz samog Croatia Airlinesa ističu da je lani nastavljen trend pozitivnog poslovanja kao rezultat sustavnog provođenja programa restrukturiranja, koji je 2015. uspješno priveden kraju.

“To je treća uzastopna godina u kojoj se bilježi profitabilno poslovanje. Počeo je s radom i treći hangar te je tako omogućen dodatni razvoj Tehnike kao visokoprofitnog središta tvrtke te značajno širenje usluga tehničkog održavanja zrakoplova inozemnih avioprijevoznika. Ove godine proširena je mreža letova i prvi put u povijesti tvrtke uvedene su četiri nove linije – iz Zagreba u Lisabon, Milano, Prag i Sankt Peterburg. Zbog toga je putnički promet u razdoblju siječanj – srpanj bio veći za oko 4% u odnosu na lani, a ovogodišnji milijunti putnik zabilježen je najranije u povijesti tvrtke i čak 12 dana prije nego 2015. Tijekom ove godine u zrakoplovima se očekuje ukupno 1,97 milijuna putnika, oko 6% više u odnosu na lani, a planirana je i dobit. Sve navedeno omogućit će tvrtki daljnji razvitak te učvršćivanje pozicije regionalnoga zrakoplovnog lidera na rastućem tržištu jugoistočne Europe”, kažu iz tvrtke kojoj je na čelu predsjednik Uprave Krešimir Kučko.

Računaju na EU fondove

Druga je HŽ Infrastruktura s prihodom od 1,47 milijardi kuna ili 7,2% manje nego godine prije. Dobit od 91 milijun kuna je statistički neusporedivo veća od 157 tisuća u 2014. Iz same tvrtke ističu da ove godine planiraju ulaganja u željezničku infrastrukturu u ukupnom iznosu od 661,1 milijun kuna (u 2015. je realizirano investicija u visini 457,5 milijuna kuna) s prihodima nešto manjima nego 2015.

“S obzirom na predviđeno ubrzanje rasta gospodarskih aktivnosti te veću apsorpciju sredstava iz EU fondova, očekujemo da će poslovanje kompanije i dalje biti stabilno i pozitivno. EU projekti na kojima očekuje najznačajniju realizaciju u 2016. su gradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci na riječkom prometnom pravcu ukupno prihvatljive vrijednosti 1,517 milijardi kuna te izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet bjelovarske regije Gradec – Sveti Ivan Žabno vrijednosti 222,7 milijuna kuna. Uz ove, u pripremi su i projekti procijenjene vrijednosti veće od 2 milijarde eura. Stoga računamo s rastom ulaganja u obnovu i modernizaciju hrvatske željezničke mreže u narednim godinama, čiji će najveći generator biti upravo projekti sufinancirani bespovratnim sredstvima iz EU fondova”, kažu u ovoj javnoj tvrtki koju vodi Ivan Kršić.

Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ) je treća logistička tvrtka s prihodom od 1,16 milijardu kuna, a što je povećanje od gotovo 44% . Ova tvrtka, koja je od kraja 2013. pod koncesijom francuskog ZAIC-a na razdoblje od 30 godina je lani imala dobit od 12,6 milijuna kuna, a u odnosu na 10 milijuna kuna gubitka u godini prije.

“Razdoblje iza nas obilježili su pozitivni rezultati i kontinuirani porast broja putnika, uvođenje novih zrakoplovnih linija te izuzetni napredak radova na izgradnji novog terminala Zračne luke Franjo Tuđman, koja će prve putnike dočekati u ožujku 2017. Novi moderni terminal omogućit će putnicima jedinstveni doživljaj te jednostavnije i brže putovanje, a zrakoplovnim kompanijama kvalitetniju uslugu. Sve ovo daje nam za pravo da budemo optimistični prema realizaciji dugoročnih planova koji zagrebačku zračnu luku vide kao važno regionalno čvorište”, kažu iz MZLZ-a kojem je na čelu predsjednik Uprave Jacques Feron. Zadarski brodar Tankerska plovidba je 65. na ukupnoj listi s prihodom od 1,09 milijardi kuna, što je rast od 38,8%. Istodobno je dobit od 118,6 milijuna kuna zabilježila statistički rast od nevjerojatnih 4840 posto.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Na 77. mjestu se smjestio HŽ Putnički prijevoz s prihodom od 925,2 milijuna kuna, što je pad za 7,5 posto. Istodobno je i dobit od 2,5 milijuna kuna pala za 16,7 posto. Iz samog HŽ Putničkog prijevoza kažu da je nakon višegodišnjeg neulaganja u željeznički sektor i nedostatnog iznosa subvencija za poticanje željezničkog prijevoza, što je rezultiralo znatnim gubicima u poslovanju iz prethodnih razdoblja, 2012. započelo restrukturiranje koje je obuhvatilo poslovno i financijsko restrukturiranje, zbrinjavanje viška radnika, investicije u modernizaciju voznog parka i uvođenje novih tehnologija.

Očišćene bilance

“Provođenje mjera iz Programa restrukturiranja podrazumijeva tržišni pristup poslovanju u cilju dugoročno održivog poslovanja. Četverogodišnje provođenje Programa rezultiralo je realizacijom neophodnih investicija i znatnim operativnim uštedama u poslovanju, smanjeni su materijalni troškovi, očišćena je bilanca, društvo je dokapitalizirano, smanjen je broj radnika i povećana je subvencija iz državnog proračuna.

Završena je prva faza nabave novih motornih vlakova – isporučen je 21 motorni vlak, od čega u 2015. 10 elektromotornih za regionalni prijevoz i 6 elektromotornih za gradsko-prigradski prijevoz te u 2016. jedan dizel-električni motorni vlak za regionalni prijevoz i četiri elektromotorna vlaka za gradsko-prigradski prijevoz, čime je podignuta kvaliteta usluge. Ulagalo se u održavanje postojećih prijevoznih kapaciteta, investicijsko održavanje i izgradnju objekata te program informatizacije, koji obuhvaća i uvođenje integralnog sustava za prodaju i rezervacije željezničkih karata (ISPRO), kojim će se modernizirati postojeći i uvesti novi kanali prodaje. U 2015. prevezeno je 21,7 milijuna putnika. HŽ Putnički prijevoz planira 2016. završiti s ostvarenjem minimalne dobiti, a broj putnika zadržati na razini 2015. godine”, kažu iz željezničke tvrtke kojoj je na čelu predsjednik Uprave Dražen Ratković.

Sljedeća je Jadrolinija s prihodom od 846,6 milijuna kuna, 0,7% više nego godine prije. Dobit je porasla gotovo za trećinu na 8,32 milijuna kuna. Iz tvrtke, kojoj je na čelu Alan Klanac, ističu da su poslovanje u 2015. obilježili pozitivni komercijalni i financijski pokazatelji te značajno unapređenje kvalitete usluge prema putnicima.
Prevezeno je gotovo 10,9 milijuna putnika i 2,7 milijuna vozila, što je rast od 8,8% u kategoriji putnika i 6,3% u kategoriji vozila u odnosu na 2014. Tako je Jadrolinija prvi put u povijesti premašila brojku od 10 milijuna putnika u jednoj kalendarskoj godini. Stabilnu financijsku situaciju potvrđuje rast neto dobiti od 29,3%, koja je u 2015. iznosila 8,3 milijuna kuna. Operativna dobit u 2015. bilježi izniman rast od čak 272% i iznosi 64,3 milijuna kuna. Razina ukupnih prihoda porasla je za 0,7%.

Modernizacija poslovanja

“Takvi učinci rezultat su racionalizacije i modernizacije flote i poslovanja te optimizacije reda plovidbe. Najznačajniji je početak projekta e-Jadrolinija. Njime je omogućena internet prodaja karata i otvaranje prepaid računa, odnosno mogućnost direktnog ukrcaja na brodove s Jadrolinija2Go karticom bez zaustavljanja na prodajnim mjestima. Svojevrsni ‘pomorski ENC’ predstavlja iskorak u korištenju naprednih tehnologija i značajno unaprjeđenje usluga za putnike. Ciljevi u ovoj godini su nastavak modernizacije flote, rast prometa i razvoj projekta E-Jadrolinija, kvalitetna priprema strategije za koncesijske natječaje najavljene za kraj ove godine te unaprjeđenje svih poslovnih procesa s naglaskom na efikasnost i racionalizaciju”, kaže Klanac. U tekućoj godini im je, veli, glavni projekt obnove flote u što planiraju investirati 60 milijuna kuna.

U Top 10 spada kompanija iz ovoga sektora i HŽ Cargo koji je na 89. mjestu na popisu 505 s ostvarenih prihodom od 833 milijuna kuna i gubitkom od 18,4 milijuna. U godini prije Cargo je imao 851,2 milijuna kuna prihoda i 170,5 milijuna kuna 
gubitka. l