Zahvaljujući rastu potrošnje, industrijske proizvodnje i investicija, kao i doprinosu turizma, makroekonomisti koje je anketirala Hina procjenjuju da je gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo prosječno 2,3 posto. Procjene su im u rasponu od 2,1 do 2,5 posto. Bit će to 7. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom (2,7%). Rast BDP bit će, uz ostalo, podržan investicijskom aktivnošću, dijelom potaknutom i boljim korištenjem sredstava iz EU fondova, navodi jedan od makroekonomist.

Erste banka povisila je očekivanja rasta BDP-a na 2,2, s ranijih 1,8%. Razloge za optimizam glavni ekonomist Alen Kovač vidi u boljim izgledima za domaću potražnju, kao i činjenici da je u prva tri mjeseca BDP bio 2,7% na godišnjoj razini, više od očekivanja. Motor rasta ostaje potražnja na krilima rasta osobne potrošnje od 2,5%.

“Dok bi politička neizvjesnost mogla donekle ugroziti investicijsku aktivnost uslijed slabije apsorpcije iz EU fondova, i dalje očekujemo da će zadržati pozitivnu ulogu, dok će osobna potrošnja i dalje biti potpomognuta boljim fundamentalnim faktorima”, kaže Kovač. Proračun se solidno puni, deficit je niži za 1,5-postotnih bodova BDP-a zbog bržeg tempa rasta BDP-a i discipline na rashodima proračuna. “Stoga smo smanjili prognozu proračunskog deficita za 2016. prema razinama od 2% BDP-a. Situacija na strani financiranja ostaje povoljna, dok prinosi na obveznice zadržavaju stabilan trend s obzirom na to da povoljni globalni faktori (ECB), snažniji rast BDP-a te nastavak fiskalne konsolidacije ostaju protuteža rastućem političkom riziku”, zaključuje Kovač.

I HNB računa na rast od 2,3%. U Vladi i Addiko banci očekuju 2%, EK računa s 1,8%, a MMF i Svjetska banka 1,9%. Procjena Ekonomskog instituta je 1,5 posto.