Riječ 'reforma' postala je potrošena roba. U izbornom programu Mosta, stranke koja se lansirala u političu orbitu obilatim spominjanjem reformi u prethodnoj kampanji, pojam 'reforma' i 'reforme' spominje se samo dvadesetak puta.

U tragovima je i u programima HDZ-a i SDP-a. Biračima se nude 'fondovi', 'poticaji'. 'rast', 'promjene', 'stabilnost'. Za ekonomiste je to pobjeda populizma, dok stručnjaci za javnu komunikaciju vjeruju da su stranački izborni stratezi riječ 'reforma' svjesno gurnuli u stranu. "Zbog svega što se događalo prethodnih mjeseci ta je riječ dobila negativne konotacije, što ne znači da reformi neće biti. Kad se osvoji vlast, populizam više nikoga ne zanima nego rezultati", komentira profesorica s Fakulteta političkih znanosti Smiljana Leinert-Novosel.

Prezentacija stranačkih programa, ali i pojedinih mjera, ponajprije je, kaže, namijenjena neodlučnim i razočaranim biračima i zato se biraju teme koje koje birači vole čuti. "Ljudima se nude mjere koje mogu preslikati na sebe, svoje prijatelje i znance. Zato se puno govori o demografiji, obrazovanju, otpisu duga iako kod otpisa izostaje odgovor na pitanje, a što poslije?", ističe. Demografski problemi ili stanje u obrazovanju nikad nisu bili udarne izborne teme, no nametnuo ih je odlazak mladih, ali i ljudi srednje dobi.

"Građani su svjesni da nestajemo i ako se tu ne intervenira, sve ostalo nema smisla. Nikad prije ni obrazovanje nije bilo u fokusu javnosti, no kurikularna reforma je pokazala da su ljudi snažno nezadovoljni sustavom i traže promjene", kaže Leinert-Novosel. Reforme su izopćene iz političkog govora, no ne bude li nova Vlada zakopala u dubinu, neće biti u poziciji ispuniti obećanja koja sad slušamo", uvjerena je S. Leinert-Novosel.