Na listi najinovativnijih svjetskih gospodarstava uvjerljivo dominiraju europski predstavnici, a Hrvatska se našla u gornjem dijelu ljestvice. Među 128 država u ovogodišnjem Global Innovation Indexu (GII) koje čine 97,9 posto svjetskoga gospodarstva Hrvatska je zauzela 47. poziciju.

U odnosu na lanjsku listu pali smo za sedam mjesta. No, valja naglasiti da je na lanjskoj listi bila 141 država. Od nama susjednih država ove je godine bolje plasirana Slovenija na 32. mjestu i Mađarska na 33. poziciji. Iza Hrvatske je Crna Gora na 51. mjestu, Makedonija na 58. mjestu, Srbija je zauzela 65., dok je Bosna i Hercegovina najlošije plasirana od država bivše Jugoslavije zauzevši 87. poziciju. Globalni indeks inovativnosti zajednički je projekt Svjetske organizacije za zaštitu intelektualnog vlasništva (WIPO), sveučilišta Cornell te poslovne škole Insead. 

Problem novac za inovacije 
U formiranju liste inovativnosti gospodarstava uzeto je obzir nekoliko područja, poput razvijenosti infrastrukture, stabilnosti institucija, tržišne i poslovne sofisticiranosti, kreativne proizvodnje te istraživanja. Gledano po područjima, Hrvatska je najbolje plasirana u području stabilnosti institucija gdje smo zauzeli 42. poziciju. Najlošije stojimo u području tržišne sofisticiranosti koja uključuje pristup kreditima, zaštitu investitora ili broj projekata financiranih rizičnim kapitalom.

U tom području Hrvatska je zauzela 73. poziciju. Rezultat istraživanja ne čudi ako se usporedimo sa zemljama iz okruženja i usporedivim gospodarstvima, smatra Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke. "Inovativnost je ključna za mala gospodarstva poput našeg, pogotovo jer imamo skromnu i opadajuću radnu snagu i ne možemo konkurirati velikim gospodarstvima u masovnoj proizvodnji. Inovativnost će u velikoj mjeri odrediti kako će se gospodarstvo restrukturirati prema proizvodnji dobara i usluga veće dodane vrijednosti", ocijenio je Šantić.

Dodaje kako je i ovo istraživanje prepoznalo problem financiranja u početnoj fazi inovativnih projekata, kada inovacije treba pretvoriti u komercijalne projekte.Gledajući ukupnu listu, među prvih 10 najinovativnijih gospodarstava čak ih je osam iz Europe. Na vrhu je Švicarska koja je tako "obranila" titulu s lanjske liste, a slijede Švedska i Velika Britanija. Od neeuropskih predstavnika među prvih 10 probio se SAD na 4. mjestu te Singapur na 6. poziciji. O značenju inovativnosti dovoljno govori mišljenje Francisa Gurrya, generalnog direktora WIPO-a, koji je kazao da je "ulaganje u inovativnost ključno za podizanje dugoročnog ekonomskog rasta".

Prekogranični priljev znanja 
"U sadašnjem ekonomskom okružju otkrivanje novih izvora rasta i umnožavanje prilika koje omogućuje inovativnost prioritet je za sve dionike", dodao je Gurry.Jedan od ključnih zaključaka ovogodišnjeg GII-a jest da je za globalni rast inovativnosti zaslužan prekogranični priljev znanja i talenata. Izvješće naglašava da su prije 2009. godine izdvajanja za istraživanje i razvoj u svijetu godišnje rasla za sedam posto.  Međutim, od 2014. godine izdvajanja rastu tek za četiri posto, ponajviše zbog manjeg ulaganja rastućih država, ponajprije Kine, te fiskalne štednje u razvijenim zapadnim državama.

Globalni indeks inovativnosti 2016.

1. Švicarska  
2. Švedska  
3. Ujedinjeno Kraljevstvo  
4. Sjedinjene Američke Države 
5. Finska 
…
32. Slovenija
47. Hrvatska
51. Crna Gora
58. Makedonija
65. Srbija
87. Bosna i Hercegovina

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost