Kažu nam kupci da ne bismo trebali imati veće cijene od Njemačke, Francuske ili Belgije, a ne znaju da su naša ulaganja u proizvodnju krumpira 40% veća nego u tim zemljama. Moramo izdvojiti 40% novca više za sjemenski krumpir, gnojivo i druge troškove od njih pa ne znam kako da im konkuriramo s cijenama, ogorčen je Damir Mesarić, proizvođač krumpira iz Belice, međimurskog sela u kojem se proizvede najviše krumpira u Hrvatskoj.

No zlatna vremena za njih su prošla. "Bolje smo živjeli prije 20 godina, kad smo imali sedam hektara krumpira, nego danas s 20. Danas više delamo, a manje dobimo", kaže Nenad Novak. Uništava ih uvoz i prodaja krumpira u trgovačkim centrima po akcijskim cijenama, baš u vrijeme berbe. "Krumpir je stalno na akcijama. Jedan trgovački lanac snizi cijenu, idući tjedan to napravi drugi, prati i treći, i uskoro dolazimo do cijene koja nam ne pokriva ni ulaganje. Nama treba najmanje 1,50 kuna po kg da nešto zaradimo i ulažemo dalje u proizvodnju. S 1,30 kn možemo samo pokriti troškove bez ikakve zarade", objašnjava Mesarić, koji je i predsjednik Međimurske udruge proizvođača merkantilnog krumpira, čiji se članovi žale na preniske otkupne cijene koje im nude otkupljivači.

Spremni su i na prosvjede. Izračunali su da proizvođač na 500 tona gubi i po 100.000 kuna na 20 lipa nižoj cijeni, a kupcu koji kupi 250 kg krumpira godišnje to je ušteda od pedesetak kuna. Traže od Vlade da predloži zakon o poštenoj trgovačkoj praksi, kakav ima Mađarska. Ove godine berba je kasnila zbog mraza , ali i uvoza krumpira iz BiH. U EU je otkupna cijena od 1,90 do 2,60 kn, a proizvođači iz Istre i Dalmacije koji su zbog klime na tržištu mjesec dana ranije od Međimuraca, dobivali su i po tri do četiri kune za kilogram. Pod pritiskom trgovačkih lanaca, uvoza iz Egipta, Cipra, Tunisa i BiH te forsiranja akcija u trgovačkim centrima, već do sredine srpnja otkupna cijena je pala na 1,80 kuna. I nastavila je padati. Neki krumpir čuvaju u hladnjačama do idućeg proljeća, nadajući se da će cijena rasti, no uzalud.