Predsjednički kandidat republikanaca, Donald Trump, u ponedjeljak je predstavio osnovne crte svog ekonomskog programa, a analitičari ističu kako praktički dijeli iste stavove s Hillary Clinton u području trgovinske politike. Iako je u narednim tjednima obećao još detalja razrade svog programa, analitičari su snažno kritizirali njegov plan porezne reforme.

Naime, prepolovljeni porez na dobit kompanija te ukidanje polovice poreznih razreda rezultirao bi manjkom proračunskih prihoda od 10 bilijuna dolara do 2025. godine. Taj novac trebalo bi nadoknaditi povećanim zaduživanjem što bi pak dovelo do eksplozije američkog javnjog duga. Analitičare ne čudi Trumpov fokus na ekonomiju jer 46 posto birača smatra da je tu kompetentniji od Clinton.

Program Hillary Clinton

Oporezivanje bogatih i Wall Streeta
Hillary Clinton predlaže oporezivanje godišnjih prihoda iznad milijun dolara stopom od 30 posto. Demokratska kandidatkinja planira oporezivati i prihod banaka od visokofrekventnog trgovanja te zarade američkih kompanija koje su svoje sjedište preselile u inozemstvo.
Nastavak Obamine zelene politike
Energetska politika Hillary Clinton uvelike se naslanja na postojeću politiku predsjednika Baracka Obame. Clinton se namjerava fokusirati na razvoj obnovljivih izvora, prije svega solarne energije i stvaranje radnih mjesta u tom sektoru. Najavila je zatvaranje većeg broja rudnika ugljena te značajno zaoštravanje regulacije 'frackinga'.
Trgovinska politika slična Trumpovoj
Stavovi prve kandidatkinje za predsjednicu SAD-a u trgovinskoj politici najviše sliče njezinu republikanskom rivalu. I Clinton bi opet pregovarala o sporazumu NAFTA, protivi se slobodnoj trgovini s pacifičkim državama te želi spriječiti Kinu u kršenju globalnih trgovinskih pravila. Inače, pacifički TPP sporazum još čeka na ratifikaciju u Kongresu. Predložila je i program koji bi obeshrabrio kompanije da sele radna mjesta u inozemstvo.
Još više regulacije bankama
Hillary Clinton je najavila kako će dodatno ojačati zakon o financijskoj reformi (Dodd-Frank zakon) te u slučaju potrebe iskoristiti predsjedničke ovlasti i uložiti veto na bilo kakve izmjene koje bi ciljale na oslabljivanje tog zakona. K tome, kandidatkinja Demokratske stranke najavila je i uvođenje dodatne regulacije financijskog sektora.

Program Donald Trumpa

Najveće porezno rasterećenje od Reagana
U poreznoj politici Donald Trump prije svega cilja na snižavanje korporativnog poreza na dobit s 35 na svega 15 posto. Sadašnjih sedam razreda poreza na dohodak srezao bi na tri: na 12 posto, 25 posto i 33 posto. Uveo bi i porez od 10 posto na novac koji kompanije drže u inozemstvu. 
Povlačenje potpisa s Pariškog sporazuma
Kandidat Republikanske stranke najavio je povlačenje američkog potpisa s Pariškog klimatskog sporazuma. Proširio bi broj lokacija za podmorsko bušenje nafte i plina i obnovio korištenje ugljena. Ukidanje restrikcija energetskoj industriji donijelo bi 100 milijardi dolara godišnje, tvrdi Trump.
Revizija NAFTA-e i trgovinski rat s Kinom
Donald Trump želi sniziti američki trgovinski manjak od 500 milijardi dolara. Predlaže i nove pregovore o Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini (NAFTA) zahvaljujući kojem od 1994. ne postoje trgovinske barijere između Kanade, SAD-a i Meksika. Trump bi otkazao Transpacifičko partnerstvo (TPP), a Kinu označio kao manipulatora valutom radi osnaživanja izvoza.
Labavija regulacija financijskog sektora
Najavljeno ukidanje Dodd-Frank zakona o financijskoj reformi koji je stupio na snagu 2010. godine. Radi se o zakonu koji je spriječio da porezni obveznici plaćaju sanaciju banaka.