Sad je već skoro sigurno da će Srbija idući tjedan dobiti novu vladu, pred kojom stoje jasni ciljevi- reforma javnih poduzeća i racionalizacija javne uprave, daljnji gospodarski rast i uređivanje države u skladu s poglavljima koja su otvorena u procesu pridruživanja EU.

Startna pozicija vlade, koju će i dalje voditi premijer Aleksandar Vučić, relativno je povoljna, imajući u fiskalne rezultate, znatno bolje od planiranih, ali posao nastavlja u trenutku kad su prilike na globalnoj razin iznimno komplicirane, u rasponu od rastućeg terorizma i emigrantske krize do netrpeljivost između dvaju entiteta u BiH… U svemu tome, novoj će vladi biti ispostavljene i obveze koje mora ispuniti, poput nastavka provođenja nepopularnih mjera štednje, u skladu s aranžmanom s MMF-om, kao i  drugih mjera koje su dio puta u EU, podsjeća agencija Tanjug.

Premijer Vučić inzistira i na kvalitetnom zdravstvu i obrazovanju kao glavnim točkama angažmana vlade u narednim godinama.  Stručnjaci napominju nuužnost racionalizacije javnog sektora i restrukturiranje velikih sistema, a u tom su smislu zahtjevi MMF upute u pravcu bolje konkurentnosti i veće zaposlenosti. Željeznica, Elektroprivreda Srbije (EPS) i Srbijagas najveći su od tih sistema na agendi buduće vlade, koju, međutim, čekaju i značajna otpuštanja u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi, što je posao koji je vlada započela u prethodnom mandatu, ali je tak napola napravljen.

Umedijima se špekulira sa cifrom od 50.000 ljudi koje treba otpustiti iz javnog sektora do kraja 2017.  U državnom vlasništu i dalje je stotinu tvrtki, a mnoge među njima nemaju šansu preživjeti, što je još jedan neugodan posao kojim će nova vlada pozabavi. Najteža je situacija sa RTB Bor i Resavicom, a rješenja za Galeniku i Simpo se traže. MMF ima zahtjeve i u odnosu na cijenu struje, koja bi postupno trebala dostići ekonomsku cijenu, a traži se i reorganizacija EPS-a.