Preventivnim cijepljenjem goveda protiv bolesti kvrgave kože koje počinje idući tjedan bit će obuhvaćene sve županije, najavio je u utorak ministar Davorin Romić nakon sastanka s predstavnicima proizvođača navodeći da su prve na redu Osječko-baranjska i Vukovarska županije koje graniče sa Srbijom gdje se bolest pojavila u lipnju.

Ukupni trošak cijepljenja je oko 17 milijuna kuna i bit će podmiren iz proračuna RH. U stočnom fondu je oko 423 tisuće goveda, već je osigurano 398 tisuća doza cjepiva, a do kraja kolovoza stiže još 50 tisuća kao donacija Europske komisije. Bolest bi se u Hrvatskoj, prema procjenama stručnog tima iz Ministarstva poljoprivrede, mogla pojaviti krajem kolovoza ili početkom rujna.  Stoga je zaključeno kako je kucnuo trenutak da se krene s cijepljenjem, najprije na potencijalno najugroženijem području.  

Hrvatska je prva članica EU koja je donijela odluku o preventivnom cijepljenju iako bolest još nije identificirana na lokalnim farmama. Hoće li istu takvu odluku donijeti Mađarska, Rumunjska i Italija, koje su uz RH u zoni rizika zasad nije poznato. Naime, iako direktiva EK iz 1992. određuje da je cijepljenje dopušteno tek nakon što se utvrdi postojanje bolesti, RH je izgleda ipak dobila dozvolu za prevenciju. Osim u Srbiji, bolest je prisutna u Crnoj Gori, Bugarskoj, Makedoniji i Grčkoj.  

Odluku resornog ministarstva o cijepljenju svih goveda međutim, mnogi iz struke kao i tovljači smatraju preuranjenom i sa mogućim skupim posljedicama. Premda razgradnja lijeka traje oko tjedan dana, nakon cijepljenja u razdoblju tri godine ni živa goveda ni svježe meso ne mogu u izvoz, a RH upravo u tom sektoru bilježi sve bolji učinak, godišnje se izvozom uprihoduje oko milijardu kuna.   Od 2005. svinje ne cijepimo protiv svinjske kuge, no još za cjelovit državni teritorij nemamo certifikat da smo zemlja slobodna od svinjske kuge što je kočnica za izvoz, upozorava jedan sugovornik uz jamstvo anonimnosti. Iznosi da je bolest od granica RH udaljena oko 250 kilometara i jenja te da je razumnije cjepiva za koja je potrošeno oko pet milijuna kuna darovati Srbiji i BiH da one zaustave širenje bolesti.

Zašto radimo sami protiv sebe, od svih članica EU koje su u zoni rizika, mi prvi idemo cijepiti, pita se i tvrdi kako ovu 'utakmicu' zapravo vode interesni lobiji. Farmeri iz EU, ali i njihova birokracijam, zadovoljno trljaju ruke zbog odluke RH o cijepljenju jer, ona donosi zabranu izvoza, vjerojatno dulju od tri godine. Nisu nam, ističe naš sugovornik, bez veze i prethodne vlastite i unosne računice darovali 50 tisuća doza cjepiva, njihov cilj je da postanemo tampon zona.  Nadalje, odluka o cijepljenju ide na ruku i domaćim veterinarima, jamči im višegodišnju dobru zaradu. Likuje, ističe, i klaoničarsko-prerađivačka grupacija, kao i trgovci jer će zbog zabrane izvoza dobiti golemu ponudu i još više će moći ucjenjivati proizvođače, rušeći otkupnu cijenu do nemilosti.