Umjesto da tekuće potrebe za likvidnošću rješavaju kratkoročnim zaduženjima, i domaća poduzeća se nerijetko odlučuju posegnuti za unovčavanjem potraživanja za prodanu robu ili usluge koja još nisu dospjela na naplatu.  

To je, ugrubo rečeno, i osnovna platforma na kojoj počiva tržište faktoring usluga, čiji se rast u razdoblju od 2010. do 2014. godine u Hrvatskoj očitovao u udvostručenju (godišnje) vrijednosti transakcija, sa desetak na blizu 20 milijardi kuna ili oko šest posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Prošle godine doesgnuti volumen bio je nešto slabijih 17,8 milijardi kuna, a u prva tri mjeseca ove godine dosegnuo je nešto više od četiri milijarde kuna. I aktiva faktoring društava na našem tržištu je u odnosu na 2014. godinu danas nešto manja, riječ je o 6,7 milijardi kuna u odnosu na približno osam milijardi kuna ostvarenih na kraju 2014. godine. To ponajprije vrijedi za domaći i uvozni faktoring.  Tvrtke specijalizirane za faktoring usluge mahom ističu značajan potencijal rasta za taj alternativni način financiranja poduzetnika. 

'Kobni' zakon   
Hrvatsko tržište otkupa nedospjelih potraživanja trenutno, međutim, broji 12 igrača ili pet manje nego što ih je bilo prije dvije godine, u vrijeme kad je izglasan danas važeći Zakon o faktoringu. Taj je zakon pred kompanije koje se bave ovim tipom biznisa biznisa postavio kapitalne i organizacijske zahtjeve koje, čini se, može pratiti samo nekoliko najvećih i/li u vlasništvu banaka.  Trenutno se pretraživanjem Hanfina registra faktoring društava otvaraju samo tri imena – Adriatic Zagreb Factoring, Erste Factoring i Prvi faktor – koja su provela usklađenje s novim zakonom i ishodila licencije regulatora kao jednu od novih obveza.
 

Preostalih devet društava koje bilježi statistika Hanfe odnosi se, kako ističu, na "društva za koja Hanfa ima saznanja da se bave poslovima faktoringa". Ona, naime, još nisu provela usklađenje sa zakonom donesenim 2014., ali zasad time još nisu u sivoj zoni jer su najprije bivša, a potom i aktualna tehnička Vlada odgađale rok usklađenja. Ovog proljeća on je postavljen na kraj 2016. godine.

Obje odgode usklađenja pratilo je obrazloženje da bi neuzimanje u obzir visoke koncentracije faktoring tržišta i nespremnosti malih i srednjih faktoring društava za prilagodbu u propisanom roku produbilo problem likvidnosti i neredovitog plaćanja poduzetnika, osobito malih i srednjih. A potencijalno bi se, kažu, uzrokovao i nestanak određenog broja radnih mjesta. Mnogi, doduše, smatraju da nije baš izgledno da će se išta bitno u pogledu spremnosti za prilagodbe u području IT-a, interne revizije ili organizacijskih zahtjeva vezanih uz upravljanje rizicima i tzv. compliance promijeniti do kraja godine. 
 

Zazivanje izmjena
Sigurno je tek da će u međuvremenu putem svog strukovnog udruženja, koje djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, faktoring društva nastojati uvjeriti vlasti u još jedne izmjene zakona, ali ne tek radi nove odgode roka usklađenja, već radi regulatornog omekšavanja. Pritom će zacijelo isticati kako je tržište faktoring usluga važno održati i razvijati jer ono predstavlja alternativne izvore likvidnosti koji mogu pridonijeti oživljavanju gospodarstva. 
 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost