Nedostatak reformi i politička nestabilnost zdravstvu su u prvoj polovici godine donijeli nove gubitke koji premašuju milijardu kuna, a kako se nova Vlada a s njom i donošenje ključnih odluka ne može očekivati prije jeseni, sustavu prijete blokade u prvom redu opskrbi lijekova.

U veledrogerijama upozoravaju da bi prve obustave opskrbe lijekova mogle uslijediti i tijekom turističke sezone, a ako Ministarstvo zdravlja i tehnička Vlada ne donesu brze odluke o transferu novca dobavljačima, štetu bi putem ovrha i tužbi dodatno mogla osjetiti i država. Naši sugovornici tvrde da je ključan problem u politizaciji zdravstva, koji se najviše osjeti u uvjetima političke nestabilnosti, a u Ministarstvu zdravlja još nemaju nikakav odgovor na ovu alarmantnu situaciju. Veledrogerija Medika, koja drži oko 35 posto tržišta bolničkih lijekova, s 30. lipnjem bilježi i dugove stare više od 700 dana. Ako se ne uskoro ne riješi situacija, Medika bi mogla biti prva koja će slati ovrhe.

"Prema nekim bolnicama imamo potraživanja od 740 dana, poput Vinkovaca, dok nam neke plaćaju u 160 dana, kao što je KBC Rijeka. Prosjek je 450 dana, što je neodrživo, jer većina dobavljača pogotovo od pristupanja Europskoj uniji inzistira na pridržavanju rokova plaćanja prema nama. Veledrogerije, s druge strane, nisu više kreditno sposobne da bi kreditirale državu koja kasni s plaćanjem, i ozbiljno razmatramo opcije poduzimanja pravnih mjera zaštite, u kojima bi država mogla snositi dodatne troškove", kaže Herceg, te ističe da se situacija pogoršala u posljednjih pola godine. Samo Medika s navedenim datumom od bolnica potražuje 600 milijuna kuna za lijekove.  

Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu, uzroke za ovu kriznu situaciju vidi u povećanoj potrošnji lijekova, ali i visokoj politizacijski sustava. Kako je poznato, UPUZ se dugo zalaže za postavljanje educiranog menadžmenta u bolnice, umjesto političkog kadroviranja koje se uglavnom primijenjuje.U takvim okolnostima politička nestabilnost se posebno odražava na sustav. "Potrošnja lijekova u prvih pet mjeseci porasla je za 24,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, čemu je najviše pridonio naputak da pacijenti koji se otpuštaju za vikend, svoju terapiju više ne uzimaju u ljekarnama, nego ih prilikom otpusta bolnice snabdjevaju potrebnom terapijom. To je značajna olakšica za pacijente, ali i značajna stavka za sve bolnice, pogotovo stoga što su u isto vrijeme limiti ostali nepromijenjeni", pojašnjava Jurković.  Drugi razlog je povećanje duga bolnica u prvih pet mjeseci po dinamici od skoro 50 milijuna kuna mjesečno, a radi se o obvezi Ministarstva financija za zaštićene skupine, što se opet ne isplaćuje, iako postoji zakonska obveza.

 U Udruženju proizvođača lijekova Hrvatske udruge poslodavaca smatraju da je nužno transparentno podmirenje dugova, i da oni koji su ih napravili, dugove trebaju i platiti. "Iako ne možemo komentirati poslovanja drugih poslovnih subjekata, u rokovima plaćanja prema proizvođačima primjećuju se poteškoće. Podržavamo ideju kvalitetne i cjelovite reforme zdravstvenog sustava, koja bi bila znatno uspješnija kada bi se njezin teret ravnomjernije rasporedio na sve u sustavu, odnosno osim (samo) ušteda na lijekovima, reforme provelo u cjelokupnom sustavu zdravstvu. Time bi i rokovi plaćanja mogli biti svedeni u zakonske okvire", kažu u HUP-u, te podsjećaju da je farmaceutska industrija uvijek uz velika odricanja i odgođenu naplatu kreditirala zdravstveni sustav.

"Istodobno, domaća farmaceutska industrija jedna je od vodećih industrija u RH uopće, koja svakodnevno proizvodi, zapošljava i investira, no da bi to mogla i dalje, potrebna su joj sredstva za nabavku sirovina i redovno poslovanje", upozoravaju. Bivša administracija i dio stručne javnosti tvrdi da do ovog stanja ne bi došlo da odlukom aktualnog ministra Daria Nakića nije prekinuta sanacija bolnica i vratili se bolnički limiti. Ujedno, nije krenula planirana provedba masterplana bolnica koju je zamislila još ekipa ministra Darka Milinovića, a planirao provesti bivši ministar Siniša Varga.

Bivša šefica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec istaknula je kako je bivša zdravstvena administarcija u prošloj godini, zahvaljujući pokrenutim reformama uspjela smanjiti dug u zdravstvu za 350 milijuna kuna. Plan je bio do kraja 2017. godine ući u financijsku održivost zdravstvenog sustava bez dugova, no umjesto toga godina bi mogla završiti s gotovo dvije miljarde novog duga.  U Ministarstvu zdravlja još rade analizu poslovanja bolnica za razdoblje siječanj-lipanj. Pitali smo ih kako misle riješiti nastalu situaciju i tako spriječiti prekide u opskrbi lijekova, no za sad na to nemaju odgovor. "Podrobniji odgovor ćemo Vam poslati kada budemo imali obrađene sve podatke", kratko su nam poručili s Ksavera.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju