Softver i IT usluge najperspektivniji su hrvatski izvozni proizvodi. Lani je njihov izvoz skočio za 31 posto što je najveći rast izvoza među svim granama hrvatskog gospodarstva izjavio je u četvrtak u Zagrebu na HUP-ovoj konferenciji o domaćoj ICT industriji Branimir Kovačić, viši financijski analitičar tvrtke Bisnode.

Dodao je da su u 2015. hrvatske tvrtke izvezle više od dvije milijarde kuna softvera i IT usluga, a cijeli ICT ukupno pet milijardi. Hrvoje Balen, član uprave Algebre i potpredsjednik HUP-ove udruge za ICT djelatnosti kaže da se od početka krize 2008. godine izvoz softvera i IT usluga udvostručio. "Softver i IT usluge su naglašene kao jedna od strateških industrija u Industrijskoj strategiji Hrvatske, a ovdje vidimo da je to s pravom, jer su prvak unutar cijele domaće ICT industrije i nadam se da će dobiti i svoju vertikalu unutar Strategije pametne specijalizacije kako bi mogli povući velika sredstva koja EU nudi za istraživanja i razvoj", kaže Balen.

Dodaje da je cijela hrvatska ICT industrija lani povečala izvoz za 12 posto te da sada čini pet posto ukupnog izvoza hrvatskog izvoza. Balen ističe da od svih strateških hrvatskih industrija upravo softverska, ne samo da najviše ulaže u istraživanja i razvoj već ujedno stalno povećava ta ulaganja. Prema podacima koje je iznio HUP ICT, ulaganja hrvatske softverske industrije u istraživanja i razvoj lani su bila dvostruko veća od onih koje su napravili farmaceuti i metalna industrija te pet puta veća od ulaganja koja je u istraživanje i razvoj napravila prehrambena industrija. "Zato je dobro što nije kasno da ICT dobije svoju vertikalu unutar Strategije pametne specijalizacije", pojašnjava Balen.

Davor Majetić, predsjednik HUP-a kaže da je odlično vidjeti da hrvatska ICT industrija jača svoj izvoz. No, da treba u obzir uzeti da to ima i negativnu stranu za ostatak gospodarstva. "Naš ICT je poput našeg nogometa, oni najbolji rade u inozemstvu pa se suočavamo s nedostatkom ICT tvrtki koje svojim uslugama mogu opskrbiti potrebe hrvatskog gospodarstva", kaže Majetić. Prema podacima HUP ICT-a u toj industriji u Hrvatskoj zaposleno je 32 tisuće ljudi koji rade u gotovo tri tisuće poduzeća.

Majetić navodi da je ukupan broj zaposlenih ICT stručnjaka potencijalno dva do tri puta veći, jer dio njih obavlja ICT poslove unutar kompanija kojima to nije primarna djelatnost pa ne ulaze u ovu statistiku. Balen kaže da će, i kad se fokusiramo samo na ICT industriju, i to temeljem postojećeg trenda, broj zaposlenih u toj grani gospodarstva do 2025. narasti narasti na 50 tisuća. Time će premašiti broj zaposlenih u metalnoj i prehrambenoj industriji. Davor Majetić naglašava da je regulatorno i političko okruženje u Hrvatskoj loše. "Zbog toga smo nekonkurentniji od država s kojima smo se uspoređivali i da to utječe i na našu ICT industriju", zaključuje.