Države koje se nalaze na koridoru kineskog projekta Jedan pojas, jedan put (One Belt, One Road – OBOR) ili novog Puta svile, a nemaju dovoljno sredstava za sudjelovanje u revitalizaciji drevnog trgovačkog puta, Kina sve snažnije potpomaže programima kreditiranja. Tako su prošle godine kineske investicije porasle za 18,2 posto pri čemu je ukupna vrijednost sklopljenih ugovora iznosila 92,6 milijardi dolara.

Golemi projekti
Kineska ulaganja u OBOR rasla su dvostruko brže od njezinih ukupnih izravnih ulaganja, odnosno lani je 44 posto kineskih razvojnih ugovora bilo sklopljeno sa zemljama OBOR-a. Ove godine, u prvih pet mjeseci, taj je udio porastao na 52 posto. Također, u prošloj godini kineska središnja banka podijelila je trima bankama u državnom vlasništvu 82 milijarde dolara, a kineski su državni fondovi realizaciju projekta Ekonomskog pojasa Puta svile poduprli sa 40 milijardi dolara.

Prema pisanju The Economista, Kina u za sada nepoznatom vremenskom razdoblju planira zaključiti oko 900 ugovora ukupne vrijednosti oko 890 milijardi dolara, pri čemu će kineska ulaganja u zemlje OBOR-a kumulativno dosegnuti četiri bilijuna dolara. To uključuje goleme projekte poput plinovoda od Bengalskog zaljeva preko Mjanmara do jugoistočne Kine te željezničke pruge između Pekinga i Duisburga u Njemačkoj. Podsjetimo, Put svile je – najkraće rečeno – zamišljen kao projekt prometnog povezivanja Azije i Europe novim kopnenim i pomorskim pravcima.

Istok u globalizaciji
Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu smatra da je riječ o ekonomski vrlo značajnom koridoru međunarodne trgovine čijom se revitalizacijom Istok namjerava uključiti u globalizacijske trendove. "Riječ je o razvojnoj šansi i izvrsnoj gospodarskoj prilici i za Hrvatsku. Nećemo moći kreirati politike vezane za Put svile, već ćemo se morati prilagođavati. No, ukoliko se na vrijeme integriramo, možemo doživjeti ekspanziju. Istovremeno, od nas će se očekivati velika fleksibilnost u udovoljavanju tržišnim uvjetima i morat ćemo biti spremni rasti", komentirao je Brkić za Poslovni dnevnik.

U Uzbekistanu preko 600 kineskih tvrtki trenutno radi na 70 infrastrukturnih i energetskih projekata vrijednih 6,5 milijardi dolara što se djelomično financira iz kineske blagajne. Jedan od takvih većih projekata nedavno je dovršeni Qamchiq željeznički tunel, a procjenjuje se da ugovori koje Kina sklapa sa Kazahstanom, Turkmenistanom i Kirgistanom vrijede oko 45 milijardi dolara. Kineski projekt revitalizacije Puta svile zahvatio je i Iran, Indiju te Pakistan u čije autoceste i rudnike ugljena Kina planira uložiti dvije milijarde dolara.

Širenje globalne moći
Do sada je preko 70 zemalja i međunarodnih organizacija udružilo snage u realizaciju Ekonomskog pojasa Puta svile i Pomorskog Puta svile za 21. stoljeće, projekte koje je Kina s ciljem unaprjeđivanja veza između Europe, Azije i Afrike predložila 2013. godine. Mrežu karavanskih puteva koja datira iz kasnog srednjeg vijeka zahvaljujući kineskim investicijama danas zamjenjuje suvremena infrastruktura čime se planira znatno ubrzati razmjena dobara i usluga preko euroazijskog kontinenta i osnažiti međunarodne diplomatske odnose. U lipnju ove godine kineski je predsjednik Xi Jinping posjetio Srbiju, Poljsku i Uzbekistan, dok je Vladimir Putin najavio posjet Pekingu. Iznos financijskih sredstava, bilo realiziranih ili tek planiranih, govori da je Kina prepoznala trenutak u kojem može ojačati vlastitu globalnu moć bez izazivanja potencijalnih sukoba.