EN DE

Milijarda i pol eura za ceste posvadila Beograd i Novi Sad

Autor: Rato Petković
18. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Vojvođani izračunali da će izgubiti 450 milijuna eura od cestarina

Dva vladina ministra, Milan Parivodić (za ekonomske odnose s inozemstvom) i Velimir Ilić (za kapitalna ulaganja), istodobno su obavijestili javnost da će ugovor o davanju koncesije za gradnju autoceste od Horgoša do Požege biti potpisan sljedećeg četvrtka s konzocijem, kojeg čine španjolska kompanija FCC i austrijska tvrtka Alpina Meireder.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Cestarina na 25 godina
Taj konzorcij dao je nabolju ponudu na natječaju, objavljenom prije gotovo 18 mjeseci, prema kojoj će u sljedeće tri godine sagraditi lijevi trak od Horgoša do Novog Sada (107 km), kao i autocestu od Beograda do Požege u duljini 148 km, te održavanje već sagrađenog dijela od Beograda do Novog Sada (68 km). Vrijednost posla je procijenjena na 1,5 milijardi eura. Zauzvrat će koncesionar imati pravo 25 godina ubirati cestarinu.Objavljivanje termina kada će Srbija potpisati prvi koncesioni ugovor obnovilo je polemiku oko ovog projekta, kojeg kontroverze prate od dana objavljivanja natječaja. Prvi je reagirao MMF, u vrijeme dok je s tadašnjom SiCG bio na snazi trogodišnji stand by aranžman s tom međunarodnom financijskom institucijom. Eksperti MMF savjetovali su srbijanskim vlastima da ne ulaze u krupne koncesijske aranžmane prije nego se okušaju u nekom manjem poslu. Ukazivali su na negativna iskustva pojedinih susjednih zemalja, koje su slične koncesione ugovore raskinule na svoju štetu, jer frekvencija prometa na sagrađenim autocestama nije bila na razini koja je koncesionarima zajamčena. Najoštrije kritike došle su iz Novog Sada, u kojima je prednjačio predsjednik Skupštine Vojvodine Bojan Kostreš. Pokrajinske vlasti su davanje pod koncesiju dio autoceste koji prolazi kroz Vojvodinu ocijenile veoma štetnom jer se koncesionaru ustupa pravo ubiranja cestarine na već sagrađenom dijelu autoceste. Kostreš je izračunao da je pokrajina na taj način oštećena za 450 milijuna eura uz napomenu da su dosadašnji radovi financirani sredstvima vojvođanskih građana pa Vlada nema pravo da vojvođansku imovinu ustupa drugom. Kostreš je obnovio prethodnu prijetnju da će inzistirati na poništenju ugovora o koncesiji, a građane Vojvodine je pozvao da na izborima ne glasaju za stranke koje čine sadašnju vladu. Predsjednik vojvođanske skupštine osporio je pravo sadašnjoj vladi da na svega četiri dana prije održavanja parlamentarnih izbora sklapa koncesijski ugovor, uz tvrdnju da ona nema većinu u parlamentu.

Dva vladina ministra, Milan Parivodić (za ekonomske odnose s inozemstvom) i Velimir Ilić (za kapitalna ulaganja), istodobno su obavijestili javnost da će ugovor o davanju koncesije za gradnju autoceste od Horgoša do Požege biti potpisan sljedećeg četvrtka s konzocijem, kojeg čine španjolska kompanija FCC i austrijska tvrtka Alpina Meireder.

Cestarina na 25 godina
Taj konzorcij dao je nabolju ponudu na natječaju, objavljenom prije gotovo 18 mjeseci, prema kojoj će u sljedeće tri godine sagraditi lijevi trak od Horgoša do Novog Sada (107 km), kao i autocestu od Beograda do Požege u duljini 148 km, te održavanje već sagrađenog dijela od Beograda do Novog Sada (68 km). Vrijednost posla je procijenjena na 1,5 milijardi eura. Zauzvrat će koncesionar imati pravo 25 godina ubirati cestarinu.Objavljivanje termina kada će Srbija potpisati prvi koncesioni ugovor obnovilo je polemiku oko ovog projekta, kojeg kontroverze prate od dana objavljivanja natječaja. Prvi je reagirao MMF, u vrijeme dok je s tadašnjom SiCG bio na snazi trogodišnji stand by aranžman s tom međunarodnom financijskom institucijom. Eksperti MMF savjetovali su srbijanskim vlastima da ne ulaze u krupne koncesijske aranžmane prije nego se okušaju u nekom manjem poslu. Ukazivali su na negativna iskustva pojedinih susjednih zemalja, koje su slične koncesione ugovore raskinule na svoju štetu, jer frekvencija prometa na sagrađenim autocestama nije bila na razini koja je koncesionarima zajamčena. Najoštrije kritike došle su iz Novog Sada, u kojima je prednjačio predsjednik Skupštine Vojvodine Bojan Kostreš. Pokrajinske vlasti su davanje pod koncesiju dio autoceste koji prolazi kroz Vojvodinu ocijenile veoma štetnom jer se koncesionaru ustupa pravo ubiranja cestarine na već sagrađenom dijelu autoceste. Kostreš je izračunao da je pokrajina na taj način oštećena za 450 milijuna eura uz napomenu da su dosadašnji radovi financirani sredstvima vojvođanskih građana pa Vlada nema pravo da vojvođansku imovinu ustupa drugom. Kostreš je obnovio prethodnu prijetnju da će inzistirati na poništenju ugovora o koncesiji, a građane Vojvodine je pozvao da na izborima ne glasaju za stranke koje čine sadašnju vladu. Predsjednik vojvođanske skupštine osporio je pravo sadašnjoj vladi da na svega četiri dana prije održavanja parlamentarnih izbora sklapa koncesijski ugovor, uz tvrdnju da ona nema većinu u parlamentu.

Neisplativo do Bugarske
Vojvođanske vlasti su uporne u dokazivanju kako je dio autoceste kroz njihovu pokrajinu ušao u paket s gradnjom autoceste od Beograda do Požege s ciljem da se pronađe koncesionar jer je dionica od Beograda do Novog Sada najprometnija prometnica u Srbiji. Pokušaj vlasti da nađu koncesionara za dijelove koridora 10, koji idu od Leskovca do granice s Makedonijom, odnosno od Niša do bugarske granice, nije uspio, zbog procjene inokompanija da ulaganje nije isplativo zbog nedovoljno frekventnog prometa. EU je obvezala Srbiju da do 2010. godine završi oba spomenuta kraka. Zbog toga će taj dio biti financiran iz Nacionalnog investicijskog plana. Vlastima je uspjelo da se izbore za svojedobno obećanu donaciju Grčke od 100 milijuna eura za gradnju dionice prema Makedoniji. Grčka je donaciju obećala prije održavanja Olimpijskih igara, ali Srbija nije mogla u traženom roku završiti taj dio autoceste.Uobičajena praksa prema kojoj se vlade uzdržavaju da državi nameću nove velike obaveze na kraju svog mandata (zbog čega je odgođeno predočavanje rešenja za budući status Kosova) ovog puta nije poštovana od strane ministarskog kabineta Vojislava Koštunice, koji je time pokazao žurbu da utanači posao za kojeg nije siguran da bi ga sljedeća vlada podržala. Najuporniji zagovornik gradnje autoputa od Beograda do Požege je ministar Velimir Ilić, kome se pripisuju osobni interesi, zato što je iz Čačka. Autocesta do Požege krak je koridora 10, koji se treba produžiti do Crnogorskog primorja i tako Srbiju približi luci Bar. Nastavak autoceste kroz Crnu Goru je upitan jer su crnogorske vlasti dale prioritet autocesti koja ih povezuje s lukom Ploče, a nastavlja se preko Sarajeva i Osijeka prema granici s Mađarskom.

Autor: Rato Petković
18. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati