Negativna bilanca u prehrambenom lancu dočekat će i buduću Vladu, koja će biti konstituirana nakon izvanrednih rujanskih izbora, i suočiti je s golemim izazovom za radikalnim, strateškim zaokretom u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

Hrvatska je, naime, zakoračila na prag treće obljetnice ulaska u članstvo Europske unije, a podaci iz 2015. pokazuju da prednost izravnog otvaranja tog golemog tržišta s  više od 500 milijuna potrošača nije iskorištena.  Naprotiv, premda se trgovanje s članicama EU više ne smatra uvozom, hrvatsko tržište lani je doslovce bilo potopljeno hranom kupljenom u zajedničkom europskom "dvorištu". Naime, tijekom 2012. iz 27 država EU uvoz samo proizvoda vezanih uz stočarstvo iznosio je 212 tisuća tona, dok je u 2015. gotovo udvostručen, narastao je na više od 403 tisuće tona.

Iako je istodobno uvoz mesno-mliječnih proizvoda s trećih tržišta smanjen sa 52.930 na tek 5165 tona, taj podatak ne ohrabruje jer je manjak zapravo nadomješten enormnim rastom uvoza iz članica EU. Pesimizmu pridonosi i podatak da je izvoz hrvatskih tvrtki na treća tržišta između 2012. i 2015. smanjen sa 82 na 60 tisuća tona. "U 2015. ostvarena je najveća negativna izvozno-uvozna bilanca od 415 milijuna eura, što je povećanje za 55 posto u odnosu na negativnu bilancu iz 2012., pa je pokrivenost izvoza uvozom u 2015. pala na 32 posto u odnosu na 39 posto ostvarenih u 2012. godini", upozorava direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

Premda je izvoz na EU tržište povećan sa 30,9 na 86,3 tisuće tona, u strukturi ostvarenog trgovanja optimizam unosi tek podatak o izvozu konzervi i paniranih proizvoda. Ta skupina jedina bilježi pozitivni učinak kroz prošlogodišnji izvoz 29.103 tone, nasuprot 18,2 tisuće tona uvoza iz EU. Zasluge za ovakav učinak adresirane su na Podravku i Sardinu, kada je riječ o konzervama, te Vindiju, koja panirani asortiman izvozi na britansko tržište te u Austriju.

S druge strane zabrinjava golemi uvoz mesa peradi, uglavnom iz Italije i Poljske. U 2012. svježeg pilećeg i purećeg mesa uvezeno je 6762 tone, dok je prošle godine taj uvoz iznosio čak 50.917 tona. Gotovo je udvostručen uvoz sira, sa 36 na 67 tisuća tona, što je ozbiljna prijetnja opstanku domaće proizvodnje. Međutim, ni Davor Romić, resorni ministar na odlasku, baš kao ni njegov prethodnik Tihomir Jakovina, nisu s konkretnim argumentima, kojih ne manjka, stali u zaštitu lokalnih tvrtki pred Vijećem EU koje je s embargom Rusiji dovelo do gomilanja zaliha u EU i rušenja cijena.