Analitičari rejtinške agencije Standard & Poor's (S&P) stigli su u posjet Hrvatskoj i već u ponedjeljak započeli uobičajeni niz sastanaka s predstavnicima državnih institucija, privatnog sektora, znanstvene zajednice, sindikata, nevladinih organizacija.

Prilično očekivano, potvrđuju neki od njihovih domaćina, ovaj put je najviše njihovih pitanja adresirano na političku situaciju, nestabilnost Vlade i potencijalnu prijetnju da takvo stanje potraje mjesecima. Ta će pitanja i u završnom izvješću koje se očekuje 15. srpnja imati prevagu. Bude li se prije toga dogodio rasplet u smjeru stabilizacije političke situacije i funkcionalne Vlade izgledno je zadržavanje postojećih ocjena hrvatskog kreditnog rejtinga.

Ne krenu li stvari u tom smjeru, odnosno ako razvoj događaja bude upućivao na višemjesečno rasplitanje s pratećim odgodama bitnih reformskih poteza te odluka i procesa o kojima ovisi tempo povlačenja europskog novca, realno je očekivati daljnji pad rejtinga, dojam je koji su stekli neki od sugovornika analitičara S&P-a. Makroekonomski pokazatelji trenutno su, za promjenu, solidni i u pogledu rejtinga nisu uteg i izvor rizika već više dođu kao amortizer, kaže jedan od naših sugovornika sugerirajući da su u S&P-u ekonomskim indikatorima mahom zadovoljni.

Dakako, pritom u prvom redu govorimo o kratkom roku. U srednjem i duljem roku i S&P, poput većine ekonomista (i domaćih i onih iz međunarodnih organizacija), upozorava na problem niske potencijalne stope rasta hrvatskog BDP-a. Jer, realne stope rasta iz posljednjih nekoliko objava Državnog zavoda za statistiku osjetno su više od srednjoročnog potencijala rasta hrvatskog gospodarstva koji se procjenjuje na manje od jedan posto.

"Sve u svemu, s aspekta kreditnog rejtinga i javnih financija najmanje rizčan scenarij bio bi što brže osiguravanje nove parlamentarne većine i što stabilnije Vlade", zaključuje jedan od domaćina S&P-a. Dodaje kako su trenutne preferencije Britanaca u anketama vezanim uz skori referendum o (ne)ostanku u EU dodatni poticaj "safe haven" strategijama investitora, ali i upozorenje da zemljama poput naše ne trebaju i specifični utezi poput aktualnog političkog rizika. Jer, procjene su da iduće godine samo zbog dospijeća dugova javni sektor mora osigurati više od osam milijardi eura.