Nakon što je Saponia povukla reklamu "Za blistavu Hrvatsku", jer ju je dio javnosti doživio seksističkom, i ispričala se, za komentar smo zamolili Kamila Antolovića, sudskoga vještaka za oglašavanje. Cijela se priča, prema njegovu mišljenju, može promatrati s tri stajališta.

Za početak je važno narušava li se sadržajem poruke norma, zakon ili kodeks, zatim je važno kako takva komunikacija utječe na percepciju i poslovanje Saponije i na kraju kako ocijeniti povlačenje te ispriku. Temeljno je pravo svakog poduzeća, ističe Antolović, da oblikuje i komunicira poruke u suglasju sa svojim resursima i ciljevima pri čemu pozornost mora posvetiti odredbama zakona te samoregulacijskim standardima. "Promatrajući ovu poruku i sadržaje te valorizirajući odredbe Zakona o elektroničkim medijima kojim se uređuje oglašavanje na televiziji, ne nalazi se argumentacija koja bi upućivala na narušavanje zakona. Poruka nema sadržaja koji bi dovodio do zaključka da je žena prikazana na ponižavajući način. Ako pak promatramo standarde struke kao najbolju praksu, etičke standarde utvrđene kodeksima te značenje društvene odgovornosti oglašavanja, poruka sadržava činjenice koje upućuju na prikazivanje stereotipa, točnije tradicionalne uloge žene što nije u suglasju s najboljom praksom, etičkim standardima ni odredbama Kodeksa", kaže Antolović.

Kako tvrdi Antolović, nedvojbeno svako poduzeće svojom komunikacijskom i ukupnim marketiranjem želi pospješiti poslovanje i stimulirati potražnju i dakako da je i Saponia imala najbolje namjere, pri čemu je pri kreaciji poruke izgubljena iz vida etička dimenzija sadržaja ovakve poruke, odnosno vrijednosni sud dijela primatelja poruke, koji su svojom negativnom reakcijom stvorili određenu štetu. Negativne reakcije dijela primatelja poruke pokazuju da se desila određena komunikacijska šteta tj. slab komunikacijski učinak ovakvom porukom.

˝Ocjenjujući taj i takav komunikacijski rezultata Saponia je povukla emitiranje predmetne poruke što je bilo za očekivati nakon negativnih reakcija dijela auditorija. Povlačenje poruke i isprika Saponije rezultat je uočenih komunikacijskih slabosti, pa i štete navedene poruke i potpuno je njeno autonomno pravo. Dapače, samom isprikom Saponija je na neki način priznala 'moralni prekršaj' prema potrošačima, što je izraz brige i odgovornosti Saponije za potrošače i zajednicu. Generalno govoreći svako komuniciranje i svaka poruka ima za cilj pospješiti poslovanje, proširiti dobarn glas, graditi imidž pa je razvidno i da svaka poruka i komunikacija koja stvara negativne reakcije spram proizvoda ili poduzeća nanosi štetu poduzeću. Pojednostavljeno rečeno, bolje ne komunicirati nego komunicirati tako da potrošači misle ili osjećaju nešto loše ", smatra Antolović. 

Slučaj je komentirala i Jelena Mihelčić, PR menadžerica Bruketa&Žinić OM koja smatra kako je konačna odluka Saponije bila dobra. ˝Iako je u početku Saponia reagirala pogrešno, navodno brišući negativne komentare s Facebooka, što uvijek uzrokuje još negativnije reakcije i produbljuje štetu za brend, na kraju je ipak postupila ispravno, povukavši reklamu uz ispriku. Činjenica je da su se mnoge žene našle uvrijeđenima i samim time je brend zaradio brojne minuse u percepciji i imidžu kod dijela svoje ciljane skupine. Cilj reklama nije samo prodaja, već i izgradnja pozitivnog imidža zato što on utječe na prodaju, a gradi se dugoročno. Ovakvi incidenti u samo nekoliko sati ruše dugo građeni pozitivan imidž brenda i sada će trebati ponovno puno ulaganja u njegovu novu izgradnju kako brend ne bi izgubio na prodaji˝, poručuje Mihelčić.