Prijedlozi izmjena i dopuna Pravilnika o proizvodnji vina, nedovoljna iskorištenost sredstava iz Vinske omotnice te nesrazmjer između uvoza i izvoza vina bili su tema sjednice Radne skupine za poljoprivredu i ruralni razvoj koja je u utorak, 24. svibnja održana u prostorijama Hrvatske zajednice županija. Sastanku su, osim članova Radne skupine prisustvovali i voditeljica Odjela za vinarstvo i alkoholna pića Ministarstva poljoprivrede Gita Đurković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Božica Marković, doc. dr.sc. Mato Drenjančević s Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, predstavnici Zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo te predstavnici vinara.

Republika Hrvatska je u 2015. uvezla oko trideset milijuna litara vina, dok je u istoj godini izvezla svega pet milijuna litara. Jedan od razloga je i nedovoljna iskorištenost sredstava koja su vinarima dostupna putem Vinske omotnice, a koja su nužna za pozicioniranje i brendiranje vina na tržištima Europske unije. Naime, hrvatski vinari su u prošloj godini iskoristili svega dvadeset posto sredstava dostupnih putem fondova EU, a neiskorišteno je ostalo dvanaest milijuna eura.

Sudionici sastanka složili su se kako je jedan od mogućih razloga nepovezanost proizvođača te kako bi se udruživanjem proizvođača lakše dolazilo do sredstava iz Vinske omotnice koja moraju biti iskorištena u godini u kojoj se za taj novac aplicira i ne postoji mogućnost prijenosa sredstava. „Hrvatska je zemlja koja je poznata po vinima i vinskoj industriji i baš zato moramo poraditi na promociji naših vina koja su odlične kvalitete. Vinari otežano dolaze do sredstava iz Vinske omotnice i mi moramo dati sve od sebe da olakšamo našim proizvođačima“, rekao je voditelj Radne skupine i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Andrija Matić.

Predstavnik Zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo Ivan Prša rekao je kako vinarima velik problem predstavljaju komplicirane procedure prilikom prijave za sredstva iz fondova EU te kako bi ih se trebalo pojednostaviti kako bi vinarima bile razumljivije. Smatra također i kako bi država, odnosno Ministarstvo poljoprivrede koje je nadležno za sektor vinarstva trebalo poraditi na brendiranju i tržišno pozicioniranje hrvatskih vina, kako u Europskoj uniji, tako i u svijetu jer hrvatska vina još uvijek nisu dovoljno konkurentna na svjetskim tržištima. Docent Marijan Drenjančević s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku rekao je kako Hrvatska ima iznimno kvalitetno podneblje za proizvodnju kvalitetnih vina i kako bi izmjene i dopune Pravilnika o proizvodnji vina trebale ići u smjeru poticanja proizvođača da proizvode što kvalitetnija vina kako bi u konačnici bili konkurentniji na vanjskim tržištima.

Na kraju sastanka, sudionici su zaključili kako bi bilo nužno povećati sredstva za investiranje u vinarije i marketing vina te smanjiti sredstva za restrukturiranje i konverziju vinograda kako bi hrvatski vinari više mogli ulagati u promociju svojih proizvoda, a time postati i konkurentniji na tržištu. Predlažu i da se razmotri povećanje intenziteta potpore unutar Vinske omotnice s obzirom da iznos neiskorištenih sredstava prelazi 50 posto.