Hrvatska ima kvalitetno vino, no vinari su nedovoljno povezani i malo se ulaže i u marketing s kojim bi vina stekla svoju poziciju na tržištu, upozorio me Davor Romić, ministar poljoprivrede na otvaranju 48. izložbe vina kontinentalne Hrvatske proteklog vikenda u Svetom Ivanu Zelini.

To su potvrdili i agronomski stručnjaci na panel raspravi "Trendovi i perspektive razvoja vinarstva i vinogradarstva" u organizaciji Poslovnog dnevnika. Darko Preiner, profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, upoznao je da u svijetu postoji više od 10.000 raznih sorti vinove loze, no na 50% ukupnih površina vinograda zastupljeno ih je tek 15. Najzastupljenije globalne sorte su cabernet sauvignon i merlot koje se uzgajaju na više od pola milijuna hektara u svijetu. Primjetan je trend jačanja sorti crnog vina, a posebice su popularne francuske sorte. "U Hrvatskoj imamo 130 autohtonih sorti, ali ih je svega 37 u ozbiljnijoj upotrebi.

Na autohtone sorte otpada 37% vinograda. Njihov raspon se kreće od 0,7 ha sorte Lasina do 1685 ha vinograda sorte Plavac mali", pojašnjava Preiner. U vinogradima je najzastupljenija graševina, na ukupno 22% površina.  Na panelu je spomenuta i činjenica da je Hrvatska 1888. imala oko 172 tisuće hektara vinograda, a danas se te površine procjenjuju, prema službenom upisniku, na tek 21 tisuću hektara. Zato Hrvatska danas ne može konkurirati volumenima proizvođača iz Italije, Španjolske, Francuske i prekooceanskih igrača, pa se mora koncentrirati na kvalitetu.

Ivana Vladimira Petrić iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, istaknula je važnost autohtone kraljevine u Hrvatskoj zastupljena sa svega 1,4% udjela, no u regiji Prigorje-bilogora zastupljena sa solidnih 14% i oko milijun trsova. "Do 1980-ih je ova sorta bila najzastupljenija u zelinskom kraju. Tada počinje  sadnja 'popularnih' sorti. Kako smo uvidjeli  da ima perspektivu, 1999. je osnovana udruga Kraljevna Zelina koja promiče uzgoj ove vrste. Od tada je puno napravljeno na povećanju njezina udjela, a danas i nema kraljevine koja nije u status kvalitetnog ili vrhunskog vina", kaže Ivana Puhelek .

Jasminka Šaško iz HGK je upozorila da je potrebno više poraditi na povezivanju vinara, a Franjo Francem iz Hrvatskog Sommelier kluba ističe da se već više od 30 godina govori o jačem povezivanju vinara i ugostitelja, no da je po tom pitanju dosta malo učinjeno. Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede svjestan je da zakonska regulativa možda i nije najbolja te da bi je trebalo pojednostaviti.