Država u posljednjih petnaest godina nije uložila dovoljno napora da bi uskladila potražnju gospodarstva za kvalitetnom radnom snagom, ocijenio je Stjepan Šafran Hrvatska obrtnička komora s jučerašnje konferencije za novinare održane s Hrvatskom gospodarskom komorom ukazala je na problem nedostatka stručnih kadrova za gospodarstvo, te je Vladi i nadležnim ministarstavima uputio pet zahtjeva kako bi se ubrzalo reforme u strukovnom obrazovanju.

Obrtničke radionice
Prije svega, HOK traži od Vlade pokretanje aktivnosti za osnivanje Nacionalnog vijeća za strukovno obrazovanje u kojem bi, kao i u takvim tijelima koje imaju sve zemlje članice EU, sudjelovali predstavnici socijalnih partnera. Nadalje, analizom postojećih zanimanja trebalo bi se utvrditi potrebe za novim zanimanjima, kako se više ne bi “obrazovalo djecu za burzu”, a HOK traži i da se licencirane tvrtke i obrtničke radionice koje primaju naučnike za to omogući olakšica ili poticaj. Važnim u unaprjeđenju strukovnog obrazovanja HOK ističe i edukaciju nastavnika, kao i izradu programa poticanja upisa u strukovna zanimanja za učenike sedmih i osmih razreda osnovnih škola.
“Država u posljednjih petnaest godina nije uložila dovoljno napora da bi uskladila potražnju gospodarstva za kvalitetnom radnom snagom, s obrazovnom upisnom politikom i strukturom kadra koji izlazi iz strukovnih škola. Iako deklarativno postoji niz akcija koje se za to zalažu, proces u praksi ide sporo i mi u gospodarstvu rezultate ne vidimo”, ocijenio je predsjednik HOK-a Stjepan Šafran. Njegove tvrdnje potkrijepio je i predsjednik HGK Nadan Vidošević svojim iskustvom iz Kraša, gdje se, kako kaže, susreo s nedostatkom kompetentne radne snage zaupravljanje proizvodnim procesima u industriji, te činjenicom da škole ne prate tehnološke promjene u gospodarstvu.
Sustav redovnog sustava obrazovanja koje se odnosi na trogodišnja zanimanja jedinstvenog modela obrazovanja ukupno pohađa 29,6 tisuća učenika, no njihova je razdioba po ocjeni HOK-a nepovoljna za proizvodna i deficitarna zanimanja potrebna cijelom gospodarstvu. Velik dio krivnje, smatraju u HOK-u, snosi i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, kojoj preporučuju da umjesto na to kako ćemo pisati “ne ću” energiju usmjeri u podizanje kvalitete obrazovanja za gospodarstvo, osobito sada kada je Hrvatska pred vratima EU.

Sredstva svjetske banke
Državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić, koji je također sudjelovao na konferenciji za novinare, istaknuo je kako će se i Ministarstvo znanosti i obrazovanja u 2006. godini posvetiti promociji strukovnog obrazovanja, te je njegovu reformu izdvojio kao strateški projekt Ministarstva. Najavio je i kako će Nacionalno vijeće za strukovno obrazvanje na kojemu inzistira HOK uskoro biti osnovano, a financirat će se sredstvima Svjetske banke.
HOK, koji je ovu godinu nazvao Godinom strukovnog obrazovanja, priprema niz akcija na promociji strukovnog obrazovanja, a uspiju li se u ovoj, po Šafranu prijelomnoj godini postići pomaci, rezultati bi se u gospodarstvu mogli osjetiti već 2007. godine.