Cijene hrane ponovo su porasle u svibnju, četvrti mjesec zaredom, izvijestila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda FAO, predviđajući na temelju aktualnih trendova niže troškove uvoza hrane u ovoj godini.

FAO-v indeks košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u svibnju za 2,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, na prosječnih 155,8 bodova. To ujedno znači da su cijene tih proizvoda još uvijek sedam posto niže nego u prošloj godini, napominju u FAO-u.

Najviše je u svibnju poskupio šećer, za 11,7 posto u odnosu na travanj, budući da su slabije prognoze proizvodnje u Indiji, drugom po veličini proizvođaču šećera u svijetu, potisnule u drugi plan obilan urod šećerne trske i velike izvozne mogućnosti vodećeg svjetskog proizvođača Brazila.

Izrazitije su u prošlom mjesecu poskupjeli i meso i žitarice, za dva odnosno 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, što su FAO-u objašnjavaju snažnom uvoznom potražnjom u Aziji za svinjetinom iz Europske unije i naglim skokom cijena kukuruza.

Najmanje je u svibnju porastao indeks koji iskazuje kretanje cijena mlijeka i mliječnih proizvoda, za samo 0,4 posto u odnosu na travanj, poduprt "poboljšanim" cijenama u Europskoj uniji i stabilnom međunarodnom potražnjom za mlijekom u prahu i maslacem.

Niže cijene zabilježene su u svibnju samo u kategoriji biljnih ulja, za 1,8 posto u odnosu na travanj, budući da je palmino ulje pojeftinilo nakon tromjesečnog razdoblja poskupljenja, što u FAO-u dovode u vezi sa slabijom uvoznom potražnjom u Kini, Indiji i EU.

Niži troškovi uvoza hrane u 2016.

S obzirom na niže cijene hrane u ovoj godini u FAO-u procjenjuju da će ukupni troškovi uvoza hrane u svijetu kliznuti ispod razine od 1.000 milijardi dolara prvi puta od 2009., na 986 milijardi dolara, unatoč povećanom obujmu trgovine.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Proizvodnja pšenice ponovo će nadmašiti potražnju, četvrtu godinu zaredom, te će zalihe porasti na najvišu razinu u 15 godina.

Ukupna će potražnja za pšenicom blago pasti, budući da se većina poljoprivrednika okreće kukuruzu kao osnovnoj sirovini za stočnu hranu, navode u specijaliziranoj agenciji UN-a za poljoprivredu. Posebno izdvajaju Kinu gdje će vladina odluka o smanjenju zaliha kukuruza po njihovoj procjeni potaknuti potrošnju te žitarice za stočnu hranu.

Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda trebale bi se u ovoj godini zadržati na niskim razinama a značajnije promjene ne očekuju se ni u razini cijena ribe, s obzirom na procvat akvakulture, dodaju.

Podignute procjene proizvodnje pšenice i kukuruza

FAO je ujedno povisio procjenu proizvodnje žitarica u 2016., na 2,543 milijarde tona, što je samo 17 milijuna tona više no što su prognozirali u svibnju ali i samo 0,7 posto ispod rekordne razine proizvodnje u 2014. godini.

Novu procjenu u FAO-u objašnjavaju višom prognoziranom razinom proizvodnje pšenice i kukuruza u vodećim proizvođačima.

Potražnja za žitaricama trebala bi pak biti nešto niža no što su procjenjivali u prošlom mjesecu, i iznositi 2,546 milijardi tona.

Procjena zaliha podignuta je pak na 642 milijuna tona, zbog povijesne revizije kineskih zaliha pšenice.

Obujam globalne trgovine žitaricama smanjit će se za 1,9 posto u odnosu na prošlu godinu, na 369 milijuna tona, i "vjerojatno će rezultirati žešćom konkurencijom vodećih izvoznika za tržišni udio, a to bi pak moglo zauzdati rast cijena hrane na međunarodnim tržištima", napominju u agenciji UN-a.