Zadnjeg dana ožujka u bilancama banaka ostalo je 4,7 milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak, pet puta manje nego što je bilo franačkih kredita (23,6 milijardi kuna) uoči konverzije. Glavninu preostalih kredita, 3,38 milijardi kuna, drži stanovništvo, i to uglavnom kao stambeni kredit. Tvrtke nisu bile obuhvaćene konverzijom i one i nadalje duže oko 1,3 mlrd. kuna kredita u CHF. Vlada je nedavno objavila da je nakon konverzije CHF kredita u eurske dug stanovništva smanjen za 6,6 mlrd. kuna, a povrh otpisa trećine duga, oko 43.000 dužnika dobilo je i oko 1,1 mlrd. kuna povrata za preplaćene kamate.

HNB u najnovijem izvještaju o stanju kredita po valutama navodi da su zadnjeg dana ožujka građani imali još 3,1 mlrd. kuna stambenih kredita u CHF, dok je vrijednost stambenih eurskih kredita nakon konverzije skočila za 10 mlrd. kuna. Premda je do tog datuma većina banaka provela konverziju, bilo je i ponovljenih izračuna pa je moguće da će se svota preostalih franačkih kredita još smanjivati, no posve je sigurno da još neko vrijeme neće nestati iz bilanci.

Svaki drugi dužnik koji je ostao u francima prestao je vraćati kredit, pa banke moraju presjeći što s 1,7 mlrd. kuna takvih loših kredita.