Potkraj veljače javni je dug iznosio 289,7 milijardi kuna, što je na mjesečnoj razini smanjenje za 1,5 mlrd., no na godišnjoj razini rast duga je nastavljen, i to za 4,2 milijarde kuna ili za 1,5 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB). U odnosu na kraj 2015. porastao je tek za 1,6 milijuna kuna. Pritom je unutarnji dug povećan za 1,2 milijarde, na 172,6 milijardi, a inozemni dug smanjen za gotovo 1,2 milijarde kuna, na 117,1 milijardu. “To upućuje na činjenicu da se početkom ove godine država primarno zaduživala na domaćem tržištu, i to uglavnom kratkoročnim vrijednosnim papirima, odnosno trezorskim zapisima.

Takva je situacija bila i očekivana jer je u režimu privremenog financiranja bilo ograničeno stvaranje novih obveza, a istodobno su i potrebe financiranja bile nešto manje zbog nižega proračunskog manjka”, navode iz HGK. No, ističu kako se i u takvim okolnostima nastavlja situacija u kojoj javni dug generira središnja država, na koju se odnosi 98,3% javnog duga, a čiji je dug u veljači na godišnjoj razni povećan 1,7 posto. Dug središnje države krajem veljače je iznosio 284,7 mlrd. kn, što je 4,7 milijardi više nego krajem veljače 2015.

Unutarnji dug središnje države na godišnjoj razini porastao je za 2,5 mlrd. kn, na 168,1 milijardu, a inodug za 2,2 mlrd., na 116,6 milijardi. Ukupni je dug lokalne države krajem veljače iznosio 5,2 milijarde kuna, što je gotovo 400 mil. kn ili 7,1% manje nego krajem veljače 2015. Sad se, napominju analitičari HGK, na središnju državu odnosi 98,3% javnog duga, na lokalnu državu nešto više od 1,7%, a udio duga fondova socijalne sigurnosti je zanemariv.