Jedna od najznačajnijih izložbi vina u Hrvatskoj je svakako i ona u Sv. Ivanu Zelini, gradu koji se smjestio u srcu Prigorja na pola puta između Zagreba i Varaždina. Ove godine se održava 48. Izložba vina kontinentalne Hrvatske, od 4. do 6. lipnja, a organizatori ističu da je prijavljeno 313 uzoraka vina.

Posebnost ovogodišnje manifestacije je da će nastupiti i dvoje gostiju iz Francuske: Pierre-Yves Bournerias s Institut Oenologique de Champagne koji će održat predavanje na temu "Proizvodnja pjenušavog vina klasičnom metodom – pregled tehnologije proizvodnje", a Eric Taillet, iz pokrajine Champagne  će imati prezentaciju i degustaciju šampanjaca francuske vinarije Eric Taillet.  Zelinski kraj je tradicionalno vinarsko područje, a čemu svjedoči i činjenica da se službene izložba vina u Sv. Ivanu održavaju od davne 1860., dakle samo šest godina nakon prve nacionalne izložbe vina koja se 1854. održala u Zagrebu i na kojoj je nastupilo više zelinskih vinara.

No, iako su Zelinčani u narednom razdoblju izlagali svoja vina, osim u samom Zagrebu, od Beča, Pešte i Beograda, u Sv. Ivanu Zelini je u narednih 100 godina bilo svega šest izložbi vina koje je danas moguće dokumentirati. Ali od 1968. se izložbe vina u Zelini održavaju redovno, svake godine. Razlog za veliku prazninu u izlaganju treba prije svega tražiti u bolesti loze filokseri koja je krajem 19. stoljeća opustošila vinograde, a zbog čega su mnogi naši otoci ostali prazni jer su se stanovnici morali iseliti u prekooceanske zemlje. Prva postfilokserska izložba u središnjoj Hrvatskoj održana je tek 1904. u Krapini, a u Sv. Ivanu Zelini 1910. godine. Prvi svjetski rat i stvaranje Kraljevine SHS je dodatno poremetilo zelinske vinare jer su izgubljena bogata tržišta Austrije i Mađarske, a na tržištu se pojavila, više ili manje lojalna konkurencija, vinara iz Srbije i Makedonije.

U tom razdoblju dolazi do razvoja vinskih sajmova u čitavoj zemlji kao načina da se lakše prodre do potrošača. Pretpostavlja se da se vinova loza na ovom području uzgaja još od rimskih vremena jer je upravo ovuda prolazila važna rimska cesta koja je povezivala današnji Sisak s Varaždinom i Ptujem. Razvoj vinogradarstva nastavio se i kroz srednji vijek, a prvi službeni podatak od tome je jedna darovnica kralja Andrije II iz 1217. u kojoj se ističu vinogradi na okolnim brežuljcima. U narednom razdoblju se u svim imovinskim dokumentima, uz oranice, livade i šume, redovno spominju i vinogradi. Isto tako, postojale su pisane odredbe o tome tko može prodavati vino, gdje i kada.

Razvoj gospodarstva sredinom 19. Stoljeća doveo je i do "industrijalizacije" vinogradarstva, a u čemu je  u Zelini posebnu ulogu imao lokalni svećenik i prosvjetitelj, naravno i vinarski znalac, Dragutin Stražimir koji je 1869. objavio i knjigu Vinogradar, a što mnogi smatraju znanstvenim početkom bavljenja vinarstvom na ovom području. Na prvoj izložbi vina u Sv. I. Zelini izloženo je 22 vinskih sorti u vlasništvu 10-ak vinogradara, uključujući i samog Stražimira te grofa Draškovića.

O izložbi iz 1910. nema detalja, osim činjenica da je održana. Tek izložba iz 1932. je bila prva masovna manifestacija koja je okupila više od 100 izlagača vina i 6000 degustatora. Prva poslijeratna izložba iz 1953. je bila među najmasovnijim do sada jer je okupila 424 izlagača s 456 uzoraka vina, a o njezinoj važnosti govori i činjenica da je te godine postignut, nikad realiziran, dogovor s Zagrebačkim velesajmom koji je u Zelini trebao izgraditi izdvojeni paviljon ZV-a u kojem bi se redovito održavale izložbe vina, pa i one međunarodne. Od 1968. Zelina je tradicionalno mjesto okupljanja vinara iz Sjeverozapadne Hrvatske, a što je ostala do danas.