Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partnerski institut hrvatsko Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je Godišnjak svjetske konkurentnosti 2016. prema kojem je Hrvatska, kao i lani, ponovno zauzela 58. mjesto od ukupno 61. vodeće svjetske ekonomije, što znači da je po konkurentnosti bolja jedino od Mongolije, ratom poharane Ukrajine i Venezuele, zemlje čiji se gospodarski sustav urušio. Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 342 kriterija od kojih se dvije trećine odnose na statističke indikatore, a ostatak na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. 

Loša mirovinska politika   
Godišnjak svjetske konkurentnosti mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svim svojim resursima i kompetencijama kako bi olakšale dugoročno stvaranje vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi gospodarskih rezultata, efikasnosti javnog i poslovnog sektora te infrastrukture.   U ovogodišnjem izvješću Hong Kong je prvi put vodeća ekonomija i prestigao je SAD na ljestvici konkurentnosti, sad je na trećem mjestu. Švicarska je druga, a među prvih deset su i Singapur, Švedska, Danska, Irska (koja je napredovala za devet mjesta) te Nizozemska, Norveška i Kanada. Izvješće pokazuje da zemlje istočne Europe napreduju na ljestvici konkurentnosti te se izjednačavaju sa zemljama zapadne Europe.

Češka je tako 27. najkonkurentnije gospodarstvo, a slijede Litva (30.), Estonija (31.) i Poljska (33.). Među najbržerastućima su gospodarstva Latvije (37.), Slovačke (40.) i Slovenije, koja je napredovala za šest mjesta (43.), Mađarska je 46., Rumunjska 49. a Bugarska 50. Hrvatskoj je poboljšan indeks cijena zbog niske inflacije, niže cijene najma stanova i poslovnih prostora, a najveći pad zabilježen je u području indeksa fiskalne politike zbog povećanja razine javnog duga i lošijih anketnih ocjena upravljanja javnim financijama i vođenja mirovinske politike. 

Nedostatni pomaci Hrvatske
Nešto bolje (56.) Hrvatska je plasirana po kriteriju koliko mjere Vladine politike pogoduju konkurentnosti, a na istom je mjestu i po pitanju efikasnosti domaće ekonomije.  Po kriteriju poslovne učinkovitosti, pokazatelju koji mjeri kako nacionalno okruženje potiče tvrtke da posluju na inovativan, profitabilan i odgovoran način Hrvatska je na zadnjem, 61. mjestu.  Nešto bolje RH  je plasirana jedinon po kriteriju razvijenosti infrastrukture, odnosno dostupnosti tehnoloških i ljudskih resursa: tu je na 43. od 61. mjesta.

"Izvješće pokazuje da se na globalnoj razini procesi ubrzano mijenjaju i naši pomaci su nedostatni da bi podigli Hrvatsku na ljestvici konkurentnosti, jer su druge zemlje također nastavile napredovanje. Unatoč boljoj ukupnoj ocjeni, i dalje smo čvrsto pri dnu ljestvice, najslabiji od svih novih članica EU. Stoga je nužno pokrenuti procese koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja radnih mjesta", komentirao je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Iza Hrvatske se 2008. nalazilo šest zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela), a 2014. lošija je bila jedino Venezuela.