Hrvatska socijalno-liberalna stranka odustala je od jesenas predstavljenog prijedloga zakona o privatizaciji kojim u taj proces uvodi model radničkog dioničarstva. Taj HSLS-ov prijedlog zakona, koji je podupirao i HSS, trebao se u saborskoj proceduri naći paralelno s Vladinim prijedlogom, a kako je predviđao znatno veće povlastice radnicima u stjecanju dionica, dobio je potporu sindikata.

Ishitren prijedlog
Za razliku od prijedloga na kojemu još rade u Vladi, a koji nudi radnicima stjecanje do 25 posto dionica uz povlaštene uvjete, rok otplate do pet godina i popuste do najviše 40 posto, što uključuje i jednokratnu kupnju, HSLS je predlagao stjecanje dioničkog paketa do 49 posto kroz organizirano radničko dioničarstvo. Uz to, rok otplate bio bi čak do 20 godina, a uz osnovni popust od 35 posto predviđao je i dodatnih 25 posto popusta za jednokratno plaćanje, ukupno dakle do 60 posto, uz mogućnost popusta za radnike koji već otplaćuju dionice od 90 posto. Neslužbeno se u HSLS-u komentira kako je taj prijedlog bio ishitren i u svojoj naravi nije bio u “duhu” te stranke, čije je vodstvo na kraju ipak odlučilo ne prikloniti se sve izraženijem trendu populističkih istupa i podilaženja potencijalnim biračima. U tom se kontekstu može promatrati i jučerašnji istup Zlatka Kramarića, zamjenika predsjednice HSLS-a, koji je na konferenciji za novinare od Vlade zatražio izradu novog zakona o privatizaciji, u kojem bi se taj proces odvijao po tržišnoj logici i bez utjecaja politike. Taj zahtjev Kramarić je već istaknuo u Hrvatskom saboru, a potpredsjednik Vlade Damir Polančec pred zastupnicima obećao je izradu takvog zakona, kojim će “obiteljsko srebro biti prodavano kada je pravi trenutak na tržištu, a ne kada treba popuniti rupe u proračunu”. “S obzirom na to da je privatizacija kroz petnaest godina izazvala velike poremećaje i nije bila najbolje riješena, nužan je novi zakon o privatizaciji koji bi poštovao tržišne zakonitosti i omogućio da se nešto prodaje kad je optimalno i kad se na tržištu dionica može postići najbolja vrijednost”, pojašnjava Kramarić. Upozorava kako nema takvog prijedloga zakona iz Vlade, a umjesto toga, dodaje, nastavlja se netransparentnost i politički voluntarizam u upravljanju državnim portfeljem. Kao primjer Kramarić navodi i najnoviji zaplet glede Sunčanog Hvara.

Pandorina kutija
“Ako ne postoje jasna zakonska pravila, otvara se Pandorina kutija osobito ako se vjeruje da se nekomu pogodovalo i da neke stvari nisu obavljene kako treba”, ističe Kramarić, kritizirajući i situaciju u kojoj se našao Grad Hvar, kojemu je država prepustila kontrolni paket dionica u Sunčanom Hvaru. Iako većina oporbenih stranaka, kako lijeve, tako i desne orijentacije, podupire taj Vladin potez, u HSLS-u ga smatraju zabrinjavajućim i opasnim. To nije dobra situacija, pojašnjava Kramarić, dodajući kako lokalne samouprave nisu ništa bolji vlasnik nego država koja je po općem mišljenju najlošiji vlasnik. Gradovi bi, zaključuje Kramarić, trebali brinuti o stvaranju ambijenta za gospodarstvo, a ne biti aktivni sudionik u gospodarskim odnosima.