Uvođenje eura već 2020. vrlo je ambicozan cilj, a povezan je sa sve zahtjevnijim održavanjem financijske stabilnosti koji Hrvatsku narodnu banku (HNB) očekuje u bliskoj budućnosti. Guverner HNB-a Boris Vujčić u nedjelju je na Hrvatskoj televiziji izjavio kako je ulazak u eurozonu moguć do 2020. ako se nastavi trend smanjivanja javnog duga.

Iako je lani zaustavljen višegodišnji trend rasta javnog duga, dosegnuta je razina od 86,5 posto BDP-a. To je daleko više od 60 posto što je jedan od tri osnovna preduvjeta za uvođenje eura. Stoga je Vujčićev cilj vrlo ambiciozan, smatraju analitičari Raiffesen banke. “Ako se u 2016. godini omjer javnog duga prema BDP-u smanji, biti će to pokazatelj da se u narednim godinama može dosegnuti ciljana razina. No, rok od samo četiri godine izgleda preambiciozno”, smatraju u RBA banci. Direktor ekonomskih istraživanja Erste banke Alen Kovač ističe kako visoka euroiziranost bankarskog sustava, a samim time i ograničen manevarski prostor monetarne politike govore u prilog uvođenju eura.

“Proces uvođenja eura zahtijevao bi dodatan napor prema uravnoteženoj fiskalnoj poziciji, odnosno nastavak trenda konsolidacije u srednjoročnom razdoblju. U tom kontekstu sam proces pripreme za članstvo imao bi pozitivan utjecaj na fundamente, percepciju rizika i trošak duga. Iako je 2020. sasvim sigurno ambiciozan scenarij, stavljanje Hrvatske na kolosijek članstva u eurozoni svakako bi bio pozitivan smjer”, smatra Kovač.

U RBA naglašavaju kako je razumljiva ambicija guvernera za što brže uvođenje eura. “Mogućnost da dug države u eurima od 2018. postane kapitalno opterećenje za banke postavlja pred monetarnu vlast izuzetno tešku zadaću u održavanju financijske stabilnosti uz istovremeno osiguravanje dostupnosti kapitala na unutrašnjem tržištu po konkurentnim uvjetima. Utoliko bi ulazak Hrvatske u eurozonu bio najbolje rješenje”, kažu u RBA.