Nakon gotovo mjesec dana političkog kaosa u Makedoniji Dimitar Bogov, guverner Narodne banke Makedonije, izjavio je da će ako se politička kriza produži do kraja godine ekonomski rast dosegnuti najviše 1,6 posto. Prema njegovim riječima, nastavak krize je zasad najrealniji scenarij, pa će planirani rast BDP-a za 2016. biti više nego prepolovljen. Naime, optimističniji scenarij, koji podrazumijeva brzo stabiliziranje političke krize u Makedoniji, predviđa rast BDP-a od 3,5 posto. 

Autoritarni režim Gruevskog
Svakodnevni prosvjedi građana, uglavnom pristaša oporbe, na ulicama većine makedonskih gradova počeli su nakon neočekivane udluke makedonskog predsjednika Đorđa Ivanova da amnestira 56 političara koje se istražuje zbog kaznenih djela, od korupcije, preko neovlaštenog prisluškivanja političara, novinara i vjerskih vođa, do tjelesnog mučenja nepodobnih.  Prosvjednici, sudionici u tzv. "šarenoj revoluciji" tjednima traže poništenje te odluke i odgodu parlamentarnih izbora raspisanih za 5. lipanj. Vladajuća stranka VMRO-DPMNE je u posljednjih deset godina preuzela sve razine države, institucije, pravosuđe i medije.

Zajedno s partnerom Alijem Ahmetijem, bivšim gerilskim borcem koji predstavlja veliku albansku zajednicu, premijer Nikola Gruevski je izgradio autoritarni režim utemeljen na klijentelizmu koji zadire u svaki dio društva, opisuje situaciju u Makedoniji Deutsche Welle. Gruevski se tehnički povukao s funkcije premijera u siječnju u sklopu tzv. Pržinskog dogovora koji je postignut pod pritiskom EU-a i koji je trebao razriješiti krizu. Ali premijerov sustav je ostao netaknut, tvrdi Deutsche Welle. Gruevski i njegov režim nisu osjećali pritisak sve dok nije osnovano Specijalno tužiteljstvo i dok grupa neovisnih tužitelja nije u materijalima pribavljenim prisluškivanjem pronašla dovoljno dokaza za pokretanjem istrage protiv više od 50 dužnosnika, uključujući tu i Gruevskog i njegove najbliže suradnike.

Zbog toga ovih dana bečki Standard izvještava da se prosvjedi danima održavaju ne samo u glavnom gradu Skoplju nego i u Bitoli, Strumici, Velesu, Kumanovu i Štipu, te da u njima sudjeluju i Albanci koji čine četvrtinu makedonskog stanovništva. Jasno je zašto makedonski guverner smatra da je nastavak krize najvjerojatniji, što donosi i produbljivanje nepovjerenja građana i kao rezultat toga rast potražnje za devizama, povlačenje depozita iz banaka i smanjenje privatne potrošnje. 

Smanjenje izvoza
"Očekuje se i povećanje nepovjerenja investitora, što znači manji priljev investicija", objasnio je Bogov, dodajući da središnja banka predviđa i nepovoljnija kretanja na tržištu rada, kao i povećanje rizika za financiranje gospodarstva. Ove godine će poslovne banke odobriti samo 3 posto više kredita u odnosu na 2015., dok se bez političke krize očekivao rast kreditiranja od 6,8 posto. S druge strane, očekuje se rast depozita za 2,3 posto. "Sve to će dovesti do slabljenja kreditne aktivnosti, manjeg izvoza i smanjenja deviznih rezervi", zaključuje je Bogov, najavljujući podizanje osnovne kamate sa 3,25 na 4,0 posto. 

EU političkim strankama prijeti ozbiljnim sankcijama

Postoje uvjeti za održavanje izbora
Nizozemska, koja predsjedava EU, pozvala je lidere četiri najveće političke stranke u Makedoniji, potpisnice sporazuma u Pržnu, da omoguće održavanje poštenih i demokratskih izbora ili će se u protivnom država suočiti s ozbiljnim sankcijama. Nizozemski ministar vanjskih poslova Bert Koenders u pismu Zoranu Zaevu, čelniku SDSM-a, vođi VRMO-DPMNE i bivšem premijeru Nikoli Gruevskom, predsjdniku DUI-a Ali Ametiju i predsjedniku DPA Menduhu Thaçiju, izrazio je zabrinutost zbog ozbiljnosti situacije i zaključio da postoje uvjeti za održavanje izbora ako se pročisti birački popis.