Europska unija je donijela krajem prošle godine nove, strože, uredbe i direktive koje uređuju turističku djelatnost, a kojih se kao punopravna članica mora držati i Hrvatska. Kako je na turističkom kongresu u Makarskoj pojasnio doktor prava Ivo Mravičić, koji je inače predsjednik Turističke zajednice Tučepa, ovo je treća intervencija Unije u ovu djelatnost, nakon prve iz 1970. i one iz 1990. koja je i dalje na snazi jer će nova postati obvezna tek 2018.

"Do sada je postojala mogućnost, a i praksa, da EU daje samo okvirne direktive, a da svaka zemlja članica pojedinačno procjeni hoće li njezina turistička regulativa biti višeg ili nižeg standarda od preporučene. Sada je to ukinuto i svi se moraju držati točno preporučenih vrijednosti", kazao je Mravičić. Kako bi slikovito opisao o čemu se konkretno radi, Mravičić navodi primjer kategorizacije smještaja sa zvjezdicama, a koji u različitim zemljama znači različitu kvalitetu. Od sada će, barem na prostoru Unije, biti točno propisano što znači da neki hotel ili apartman ima tri, četiri ili pet zvjezdica. Direktiva regulira i odgovornost pri organiziranju putovanja koja je do sada često bila nejasna. Naime, za sva možebitna odstupanja od dogovornih uvjeta, bilo kvalitete, cijene ili nečeg trećeg, od sada odgovara isključivo organizator putovanja koji više ne može svaljivati odgovornost na druge sudionike u lancu – prijevoznike, hotelijere i sl.

Novitet je i da se uvodi točno propisan izračun nematerijalne štete – Frankfurtska tablica. Ona će, između ostalog, biti orijentir sudovima pri rješavanju građanskih sporova zbog prevara u organizaciji putovanja i propisuje npr. da zbog buke u hotelu paušalna plaćena cijena smještaja može biti smanjena i za 40 posto. "U Hrvatskoj ne postoji niti jedan hotel čiji kućni red je u potpunosti usklađen sa zakonom. Ova direktiva će, s jedne strane natjerati, a s druge i pomoći, hotelijerima da usklade svoje interne propise s državnom i EU pravnom regulativom", kaže Mravičić.

Rekordne brojke – lider je Splitsko-dalmatinska županija

Broj turista i noćenja u Hrvatskoj konstantno raste, a zadnjih godina se bilježe rekordne brojke. Lider u tome je Splitsko-dalmatinska županija (SDŽ) koja je lani imala devet posto više turista i osam posto više noćenja nego u 2014. Kako pojašnjava Marija Mladineo Nikolić, iz Ureda za turizam i pomorstvo SDŽ-a, to u konkretnim brojkama znači da je Županiju lani posjetilo 2,5 milijuna turista koji su ostvarili oko 14,5 milijuna noćenja. "Ostvarujemo rast turističkih posjeta iz svih zemalja, posebno se ističe Velika Britanija koja u 2015. bilježi porast broja dolazaka turista za 35 posto. Najviše turista je bilo na Splitskoj rivijeri, a slijedi ona Makarska te otoci. Koliko je ova županija važna za hrvatski turizam, govori i brojka da ostvarujemo 18,5 posto ukupnog turističkog prometa u zemlji", navodi Mladineo Nikolić. Dodaje da se u SDŽ ne mire s postojećim uspjehom te ulažu velike napore, i novac, kako bi u narednom razdoblju bili još konkurentniji i bolji. Jedan o primjera za to je da bi početkom naredne godine trebala početi gradnja Centra za posjetitelje koji će se nalaziti u Dugopolju, na samom izlasku s autoceste A1, a gdje će svi motorizirani posjetitelji splitske regije dobiti sve relevantne turističke informacije u SDŽ-u. Kako bi što bolje upravljali turističkim razvojem, u Županiji su pokrenuli, u suradnji s HT-om, projekt tzv. Heat map koji im omogućava da prateći parametre mobilnih uređaja rade analize gdje se u kojem trenutku nalazi koliko osoba/turista, na kojim prometnicama i kakvo im je kretanje. Tako se može raditi marketinška strategija za usmjeravanje turista u željene destinacije ili pak rješavanje prometnih i drugih infrastrukturnih čepova.

Lokalne akcijske grupe

U Hrvatskoj postoji 56 Lokalnih akcijskih grupa (LAG) koje okupljaju lokalne državne, javne i privatne institucije i tvrtke u cilju gospodarskog razvoja. LAG Lika, koji se proteže preko Ličko-senjske županije, a obuhvaća i dijelove Karlovačke te Zadarske, je najveći te zauzima čak 11 posto ukupnog državnog teritorija, pojasnio je na turističkom kongresu u Makarskoj u petak Tomislav Kovačević, čelnik tog LAG-a. Dodaje da je ova organizacija do sada sklopila dogovor s 20-ak partnera iz Like i okolice, a cilj im je ojačati poljoprivrednu proizvodnju, samoodrživo gospodarstvo, turizam te stvoriti lokalni poduzetnički identitet koji će počivati na ekologiji. Zbog toga su i lansirali brend "Lika Quality" koji će dobivati proizvodi i usluge za koje se procjeni da su zadovoljile visoke ekološke i kvalitativne standarde. Za sada je LAG uspio postići da je lički krumpir postao autohtoni brend priznat i od strane Europske unije, a u tijeku je istovjetni proces za ličku janjetinu, sir škripac, ličku šljivovicu te velebitsku slaninu koja bi se trebala sušiti na buri. Kovačević je svjestan da je turizam u Lici slabo razvijen te da, osim u okolici Plitvičkih jezera, nema značajnih smještajnih ni sadržajnih kapaciteta za primanje gostiju. "Naš razvoj turizma ne ide za tim da radimo na samom broju turista već nam je cilj raditi na kvaliteti i da se u našoj turističkoj ponudi nađu kvalitetni autohtoni sadržaji, od smještaja, hrane, pića i svega ostalog koji su autentično lički te imaju visoku dodanu vrijednost za lokalno stanovništvu", kaže Kovačević.

Žičara Makarska – Biokovo

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Makarska je jedan od turističkih bisera Jadrana koja je u svojoj 110 godina dugoj tradiciji bavljenja turizmom imala pet faza razvoja, pojašnjava Tonći Bilić, gradonačelnik Makarske. Prva je bila na samom početku 20. stoljeća kada su prvi turisti počeli dolaziti u Makarsku te su ih lokalni stanovnici smještali u svoje kuće te im nudili domaće proizvode. Razdoblje od prvog do drugog svjetskog rata je drugo razdoblje koje je bilo turbulentno zbog svojih ratnih i političkih zbivanja. Od rata do 1965. godine, kada je izgrađena Jadranska magistrala, Makarsku obilježava lokalni karakter turizma. Razdoblje od 1965. pa do 1990. je doba masovnog turizma. Nakon Domovinskog rata pa do 2006., kaže Bilić, je doba urbanističkog kaosa u Gradu jer nije bilo adekvatnog urbanističkog plana te je došlo do velike betonizacije i bespravne gradnje u Makarskoj. To se sada lagano pokušava ispraviti ograničavanjem postotka izgrađenosti čestica i drugim mjerama. Također, postojeći veliki broj apartmana se pokušava, podizanjem kvalitete usluge i samog interijera, dovesti u okvire višeg ranga turističke ponude. Makarska uz to pokušava proširiti svoju turističku ponudu izvan okvira klasičnog mora i sunca. Naime, broj turista u tom gradu je premašio brojke iz najboljih dana masovnog turizma 1980-ih te je 2013. broj posjetitelja premašio milijun. Naredne godine ih je bilo 1,09 milijuna, a lani 1,2 milijuna. No, problem je da je većina turizma vezana uz špicu sezone u srpnju i kolovozu, a što u Makarskoj žele produžiti na barem znatno duže razdoblje. Zbog toga se značajni napori ulažu u razvoj kulturne ponude, a grad je oduvijek bio poznat i kao omiljeno odredište mnogih sportaša na pripremama. Makarani posebnu pažnju posvećuju biciklizmu te je, između ostalog, međunarodna biciklistička utrka Tour of Croatia u oba svoja izdanja, lani i ove godine, kretala iz Makarske. Bilić puno očekuje i od projekta izgradnje žičare Makarska – Biokovo dužine 3100 metara. Radi se o projektu koji se spominje još od 1937., a zadnji projektni plan je iz 1971., a sadašnje procjene su da bi koštao oko 20 milijuna eura. Računica pokazuje da bi godišnje mogla imati gotovo tri milijuna potencijalnih korisnika, a ciljana cijena karte bi bila 15 eura.