Iako je prošlog tjedna svjetski politički vrh pokazao priličnu ambicioznost oko ubrzanja potpisivanja i ratifikacije Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP), upitno je kolike su uopće šanse tog sporazuma. Ni ranija nastojanja unapređenja transatlantske trgovine nisu se pokazala pretjerano uspješnima, a i ovaj bi put javnost mogla odigrati ključnu ulogu.

Erozija potpore
Predviđeno je da glavnina sporazuma bude dogovorena ove godine, no to je sve manje izvjesno jer su pregovori jedva i započeli. Njemačka kancelarka Angela Merkel prošloga se tjedna u Hannoveru sastala s američkim predsjednikom na isteku mandata, Barackom Obamom, pet europskih čelnika država i vlada te europskom povjernicom za trgovinu Ceciliom Malmström, a jedan od ciljeva sastanka bilo je ubrzanje procesa pregovora o TTIP-u. No, kancelarki Merkel ni u ovom pokušaju uspostavljanja bilateralnih trgovačkih odnosa sa SAD-om ne ide na ruku erozija potpore u Njemačkoj. Javno mnijenje diljem Europe sve je sklonije trendu tzv. antiamerikanizma, koji je posebice ukorijenjen u lijevim strankama diljem Europske unije, pa tako netrpeljivost raste i u Njemačkoj.

Međutim, TTIP se sada napada i s desna. Pad popularnosti u Njemačkoj posljedica je populizma upravo desničarskih stranaka koje se zalažu za odbacivanje sporazuma. U nedavnom istraživanju svega 17 posto Nijemaca smatra da bi se TTIP trebao provesti, dok se u Francuskoj ta brojka kreće oko 50 posto, piše Euractiv. Amerikanci podupiru TTIP s oko 15 posto, pokazala je anketa zaklade Bertelsmann.  S druge, američke strane, TTIP je "žrtva" pacifičkog trgovinskog sporazuma, TPP-a. Naime, Obamina administracija potrošila je najveći dio svog mandata na pregovore o tom sporazumu, pa je TTIP pao u drugi plan. 

Veća korist za Europu
Europska komisija (EK) ocjenjuje da će ambiciozan TTIP sporazum europskom gospodarstvu donijeti povećanje za 120 milijardi eura, odnosno 0,5 posto BDP-a a američkom od 95 milijardi eura ili 0,4 posto BDP-a. Nadalje, studija Centra za istraživanje gospodarske politike pokazuje da bi nakon primjene TTIP-a prihodi prosječnog europskog četveročlanog kućanstva rasli 500 eura godišnje, kao rezultat kombiniranog učinka povećanja plaća i smanjenja cijena proizvoda.  

Skupina europskih konzervativaca i reformista (ECR) u Europskom parlamentu snažno se zalaže za TTIP koji bi mogao pridonijeti rastu EU ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta. Smatraju da u vrijeme sporog rasta EU ekonomije ukidanje barijera i smanjenje troškova donosi nove mogućnosti EU. No bez obzira na impresivne brojke TTIP-u se, između ostalog, najviše zamjera tajnost pregovora. Protivnici u glavne argumente navode potencijal neudovoljavanja ekološkim standardima te ostavljanje na milost i nemilost bogatim multinacionalnim kompanijama, kao i negativan utjecaj na područje sigurnosti hrane, zdravlja, socijalnih i radničkih prava. Ovi i slični razlozi pokazali su se u povijesti dovoljno snažnim argumentima da do sklapanja trgovinskih sporazuma sa SAD-om do sada nije došlo.