Glavni ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka, okupljenih u Klub glavnih ekonomista pri Hrvatskoj udruzi banaka (HUB), podigli su svoju procjenu stope rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,3 posto, izvijestili su u petak iz HUB-a

Prvotna procjena šestoro bankarskih ekonomista za 2016., iz studenog lani, iznosila je 0,9 posto, a iz HUB-a navode kako su očekivanja su u međuvremenu poboljšana te njihova prosječna očekivana stopa rasta za ovu godinu sada iznosi 1,3 posto. Pritom tri ekonomista očekuju rast po stopi od 1,5 posto, jedan po 1,2 posto, a dva su ostala dosljedni pesimisti, očekujući rast od jedan posto.

Poboljšane procjene ne predstavljaju iznenađenje, jer tekuće statistike i revizije institucionalnih prognoza unazad godinu dana ukazuju na poboljšanje gospodarskih izgleda, kažu iz HUB-a, no dodaju da analitičari u bankama 'dosljedno zauzimaju oprezniju stranu prognostičkoga spektra'.

Podsjećaju i da je MMF nedavno u svojim proljetnim ekonomskim prognozama također povećao očekivani rast realnog BDP-a za Hrvatsku s 1 na 1,9 posto, čime se približio još optimističnijoj zimskoj prognozi Europske komisije, koja će biti revidirana u svibnju.

Uzroke opreza pri procjeni ekonomisti banaka nalaze u kretanju realne državne potrošnje, odnosno manje aktivnosti na rashodnoj strani državnog proračuna nakon, kako kažu, 'praznog hoda' uslijed privremenog financiranja proračuna u prvom kvartalu te sporog uhodavanja nove vlade. Međutim, ističu iz HUB-a, najveći dio odstupanja u odnosu na druge prognoze povezan je s pesimizmom bankovnih analitičara u pogledu brzine oporavka osobne potrošnje.

Očekivani rast, sporiji od vladinih očekivanja, odražava se u prognozi proračunskog deficita, koji je malo veći od vladinih očekivanja. Dok vlada očekuje omjer deficita i BDP-a od 3 posto ili manje,prosjek procjena šest ekonomista ukazuje na deficit u visini od 3,6 posto, što bi, upozoravaju, do kraja godine moglo dovesti omjer javnog duga i BDP-a do razine od 87,3 posto.

Uz ostalo, u Klubu ekonomista HUB-a očekuju i da će se u ovoj godini stopa nezaposlenosti nastaviti smanjivati do godišnjega prosjeka od oko 16 posto, a prognoziraju i nastavak deflacije po prosječnoj stopi od 0,5 posto. Očekuju i nastavak razdoblja suficita na tekućem računu bilance plaćanja te zadržavanje omjera vanjskog duga i BDP-a na zatečenoj razini, uslijed razmjerno optimističnih očekivanja rasta izvoza po stopama koje su veće od stopa rasta uvoza roba i usluga.

'Europska komisija nedavno je objavila podatak da je dugoročno održiva potencijalna stopa rasta realnog BDP-a u Hrvatskoj manja od 1 posto. U svjetlu te informacije, razlike među pojedinim prognozama čine se manje bitnima od činjenice da se one trenutno nalaze iznad potencijalne stope rasta', zaključuju ekonomisti najvećih hrvatskih banaka. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno