Korištenje svakog financijskog proizvoda nosi određene rizike; u načelu najmanji rizik za potrošača čine kunski krediti uz fiksnu kamatnu stopu, međutim, to ne znači da će takav kredit biti i najpovoljniji, navodi se uz ostalo u opširnom materijalu Hrvatske narodne banke "Rizici za potrošača u kreditnim odnosima".

Svaki je financijski proizvod jedinstven, ističu iz HNB-a te su uz njega vezani i rizici specifični samo za taj proizvod, a neki od njih mogu se pojaviti po prvi puta i na neočekivani način. "Različiti krediti imaju različite rizike koji ponajprije ovise o valuti, ročnosti i načinu promjenjivosti kamatne stope. Važno je napomenuti da potrošač, odnosno korisnik kredita ima najviše informacija za procjenu rizika vezan uz kreditni posao u koji ulazi", objašnjavaju iz središnje banke.

U načelu, kako ističu, "najmanji rizik za potrošača predstavljaju kunski krediti uz fiksnu kamatnu stopu, što ne znači da će takav kredit za potrošača biti i najpovoljniji". Uz pretpostavku prihoda u domaćoj valuti, valutni rizik za kredite u domaćoj valuti ne postoji, ističe se u publikaciji. Suprotno tome, on je najveći za dugoročne kredite vezane uz ostale strane valute. Naime, kako se objašnjava, HNB zbog jako rasprostranjene uporabe eura, kao referentne valute u domaćim kreditnim i poslovnim odnosima, a na temelju prevladavajuće štednje u stranoj valuti, na deviznom tržištu djeluje obuzdavajući nagle promjene valutnog tečaja kune prema euru.

"Budući da HNB stabilizira tečaj kune prema euru, nije moguće istodobno stabilizirati tečaj kune i prema ostalim stranim valutama. Ipak, valutni rizik kredita vezanog uz tečaj eura postoji. Naposljetku, valutni rizik za kredite dužeg roka u stranoj valuti uvijek je veći jer postoji veća vjerojatnost za značajnu promjenu tečaja domaće valute prema stranoj", naglašavaju iz središnje banke.