Europski parlament u četvrtak je izglasao kontroverznu direktivu koja će, tvrde njezini kritičari, dovesti pod udar zakona zviždače i novinare koji ukazuju na nepravilnosti u europskim kompanijama. Prijedlog je usvojen značajnom većinom od 503 glasa dok je 103 zastupnika glasalo protiv. Predlagači tvrde kako je cilj direktive o zaštiti poslovnih tajni zaštititi europske kompanije od industrijske špijunaže konkurenata iz drugih dijelova svijeta.

Svaka peta tvrtka je meta
Industrijska špijunaža jedan je od vodećih problema u korporativnom svijetu, a potrebu donošenja takvog zakona prisnažila je i Europska komisija podatkom kako se u posljednjih 10 godina svaka peta europska kompanija suočila s krađom ili pokušajem krađe poslovnih tajni. Posljednji veliki takav slučaj koji je odjeknuo u javnosti bio je lanjski primjer Airbusa koji se našao na meti njemačke i američke obavještajne službe. Zbog toga je proizvođač zrakoplova podnio i tužbu. Inače, pravna zaštita kompanija i kazneni progon industrijske špijunaže nisu iznimka u svijetu. Štoviše, u SAD-u optuženima za industrijsku špijunažu i otkrivanje poslovnih tajni prijeti zatvorska kazna u trajanju do 15 godina.

Zanimljivo je da su u četvrtinu američkih slučajeva industrijske špijunaže uključene kineske kompanije. Međutim, kritičari europskog prijedloga direktive o zaštiti poslovnih tajni ističu kako je namjera zakona kriminalizirati zviždače i novinare jer kompanije sada mogu proglasiti poslovnom tajnom svaku informaciju za koju ne žele da izađe na vidjelo. U tom se kontekstu kritičari pozivaju na recentni slučaj   objave imena vlasnika offshore tvrtki iz "Panamskih dokumenata" koji su iscurili iz panamske odvjetničke tvrtke Mossack Fonseca.

"Ta je tvrtka već podnijela tužbu i poslala niz prijetnji novinskim kućama koje su objavljivale podatke iz njihovih dokumenata tvrdeći da je objava kazneno djelo jer su dokumenti ukradeni", ističe za britanski BBC Martin Pigeon iz briselskog Opservatorija korporativne Europe. "Zakon o zaštiti poslovnih tajni jednostavno će dati tvrtkama poput Mossack Fonsece dodatno zakonsko sredstvo protiv novinskih kuća i pojedinaca koji objavljuju takvu vrst informacija", dodao je Pigeon.

Da su protivnici prijedloga uspjeli koliko-toliko senzibilizirati javnost govori i podatak da je peticiju protiv usvajanja prijedloga potpisalo pola milijuna građana. S druge pak strane, zagovornici prijedloga tvrde kako nema nikakva razloga za zabrinutost. Štoviše, prijedlog zakona sadrži odredbe kojima se štite osobe koje ukazuju na kršenja zakona ili djeluju u javnom interesu, pojašnjava hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan koja za Poslovni dnevnik kaže kako kritike "uopće nisu točne". 
 

Zviždači i novinari izuzeti
Što se tiče novinara, Borzan ističe kako su zaštićeni i novinari, a direktiva naglašava kako da se nikako ne primjenjuje u slučaju ograničavanja slobode izražavanja i prava na informaciju. "Budući da sam u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, pratila sam rad na Direktivi. Inicijalni prijedlog Komisije nije bio jako dobar, ali sam jako zadovoljna jer su prioriteti moje političke grupe, socijalista i demokrata, usvojeni. Ti su se prijedlozi odnosili upravo na izuzimanje novinara i zviždača iz Direktive, zaštitu malog i srednjeg poduzetništva te radničkih prava. Uputili smo i formalni prijedlog Komisiji za dodatni zakonodavni prijedlog kojim bi se zaštitili zviždači", istaknula je Borzan. 

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života