Svih pet srpskih energetskih kompanija, a to su Elektroprivreda, Elektromreže, Srbijagas, Transnafta i Naftna industrija Srbije (NIS), pozitivno su poslovale u prošloj godini, što znači da im se "popravlja krvna slika", izjavio je krajem prošlog tjedan Aleksandar Antić, srpski ministar energetike, na okruglom stolu "Energetska budućnost Balkana".

Prema njegovim riječima, niska cijena energenata koristi se kao prilika da se navedene kompanije pripreme za oštru utakmicu koja dolazi, jer je tržište već otvoreno i očekuje se sve veća potrošnja struje, zbog čega je potrebno modernizirati kapacitete i uskladiti ih sa svim direktivama i propisima o zaštite okoliša. Antić je naveo da je Srbija dosta uradila kada je riječ obnovljivim izvorima energije, jer je samo za posljednje dvije godine izgrađeno 57 malih hidroelektrana i 97 solarnih elektrana. Prošle godine je izgrađen i prvi vjetropark, a počelo je raditi i pet elektrana na bioplin.

Gdje je alternativni pravac?
Iz vlade se navodi da je u energetskoj strategiji Srbije prioritet izgradnja plinskih elektrana što bi u značajnoj mjeri moglo utjecati na energetsku stabilnost zemlje. Međutim, otkazivanjem ruskog Južnog toka, pa i Turskog toka Srbija, koje je očekivala i plin i zaradu od tranzita, našla se u vrlo neugodnoj situaciji. Kada je riječ o nafti i plinu Srbija proizvodi za više od 20 posto svojih potreba, ali je i dalje visoko ovisna o uvozu.  Zbog svega toga, dodao je Antić, s velikom pozornošću pratimo sve što se događa s tranzitom energenata iz Rusije i pokušavamo osigurati alternativni pravac opskrbe plinom.  Antić je odbacio tvrdnje Borisa Tadića, bivšeg predsjednika Srbije, da bi sadašnja vlada trebala više poduzimati na diverzifikaciji opskrbe plinom iz Azerbejdžana, jer su te tvrdnje, kako je rekao, besmislene.

"Ovih dana sam u predizbornoj kampanji čuo neke kritičke tonove od bivšeg predsjednika Srbije da smo kao država trebali više uraditi po pitanju opskrbe plinom iz Azerbajdžana. Zaboravlja se, međutim, činjenica da je Srbija od 2008. do 2012. propustila priliku da postane dio tog južnog plinskog koridora, TANAP-a i TAP-a", objasnio je Antić. Pokušavajući osigurati dovoljno plina za Srbiju vlada je razgovarala s azerbajdžanskim dužnosnicima i dobila odgovor da za taj plinovod ne postoje ni kapaciteti, ni dovoljno plina, zbog čega se radi na plinskoj interkonekciji s Bugarskom. Vlada, također, nastoji reorganizirati Srbijagas, da se financijski stabilizira i pripremi za tržišnu utakmicu koja će biti oštra.

Energetika kao geopolitika
Aleksandra Tomić, predsjednica Parlamentarnog foruma za energetsku politiku Srbije, kaže da energetika nije stvar samo jedne zemlje već je vrlo bitan međusoban odnos zemalja u regiji. Milan Zdravković, pomoćnik generalnog direktora Srbijagasa, tvrdi da je energetika ozbiljno pitanje i da to nije samo stvar koja se tiče tehničke sigurnosti, već je dio geopolitike i da će ona određivati budućnost.