Iako je Mate Rimac pokrenuo lavinu reakcija najavivši da bi u drugoj rundi investicije najpoznatiji hrvatski startup, Rimac Automobili, mogao sjedište preseliti u inozemstvo ako to zatraži investitor, istraživanje Poslovnog dnevnika pokazuje da su sjedišta gotovo svih poznatijih hrvatskih startupa već ionako izvan Hrvatske.

Farmeron i Bellabeat, kao što je upozorio i Rimac, imaju sjedište u SAD-u. Jednako kao i CodeAnywhere, Repsly i Shoutem. Madbarz, prema dostupnim podacima, ima sjedište u Mađarskoj. Oradian ima sjedište na Gibraltaru, a mnogo drugih startupa poput Kishe, Agrivija i Locodelsa sjedište ima u Velikoj Britaniji. Damir Sabol, najuspješniji hrvatski startup poduzetnik i menadžer koji je uspio motivirati investitore iz inozemstva da ulažu u tvrtku sa sjedištem u Hrvatskoj, u Iskon, dok je još bio startup, i sam kaže da njegov PhotoMath, startup koji stoji iza najuspješnije hrvatske mobilne aplikacije s više od 22 milijuna korisnika, ima sjedište u SAD-u. "Iskon je bio tvrtka usmjerena na hrvatsko tržište s kupcima iz Hrvatske, a PhotoMath je usmjeren na američko i svjetsko tržište pa su i pravila igre drukčija, mora se igrati u globalnom kontekstu", kaže Sabol.

Navodi da je to sudbina svih hrvatskih startupa koji traže VC kapital za razvoj jer takva pravila postavljaju investitori. "Moja druga tvrtka MicroBLINK ima sjedište u Zagrebu, ali samo zato što za nju ne trebam kapital za razvoj", kaže Sabol. Sandro Mur, suosnivač Bellabeata, kaže da je to priroda poslovanja na globalnom tržištu i da se Hrvatska više treba brinuti o tome da ne izgubi i ono malo startupa koje ovdje ima. "Bellabeat je morao iseliti sjedište jer smo željeli postati globalna kompanija, i to ne samo zbog investitora, već i zbog zapošljavanja, financijskih transkacija i na kraju IPO-a", kaže Mur. Navodi kako Bellabeat u svom vlasništvu ima pet tvrtki koje su inkorporirane vani.

"Ali cijelo intelektualno vlasništvo je u Hrvatskoj, kao i 85 posto zaposlenika Bellabeata", kaže Mur. Matija Žulj, osnivač Agrivija, kaže da je prije dvije godine preselio formalno sjedište kompanije u London, dok je istraživanje i razvoj zadržao u Hrvatskoj. Navodi da je razloga bilo više. "Izludilo me što smo kod ulaska svakog novog investitora u tvrtku morali sve postojeće ulagače zajedno odvesti kod javnog bilježnika, čega vani nema", kaže Žulj. Dodaje da posebno američki investitori ne žele ulagati u Hrvatsku jer nemaju dojam da nam je pravni sustav siguran. "Taj problem imaju i druge EU zemlje, ali nas krasi i nepredvidljiv porezni sustav te činjenica da nismo proveli reformu pravosuđa, pa procesi traju dugo, a neizvjesna je i mogućnost naplate potraživanja", kaže Žulj.

Goran Čandrlić, osnivač Kishe, kaže da mora imati tvrtku Londonu jer svoje pametne kišobrane ne bi ni mogao prodavati po cijelom svijetu da to radi iz Hrvatske. "Ovdje je birokracija, nema mogućnosti financiranja IoT projekata, a ni jedan moderan servis za plaćanje preko interneta, poput Stripea, ne podržava hrvatske biznise", kaže Čandrlić. Slična je stvar s Googleom, koji proizvođačima mobilnih aplikacija iz Hrvatske ne dopušta da preko njega prodaju aplikacije na Play Storeu, nego moraju otvarati tvrtke u susjednim državama, poput Mađarske, ili pak u Londonu. K tome, mnogo domaćih proizvođača računalnih igara mora imati tvrtke u SAD-u jer Hrvatska od osnutka nije uspjela sa SAD-om potpisati sporazum o sprečavanju dvostrukog oporezivanja. Jedina iznimka koju smo našli zagrebački je proizvođač svemirske tehnologije, softverska tvrtka Amphinicy.

Paradoksalno, tvrtka koja se trudi da se Hrvatska učlani u Europsku svemirsku agenciju (ESA), jer inače ne može izravno do tih sredstava, potkraj prošle godine preselila je sjedište iz SAD-a u Hrvatsku. "Potreba za američkom tvrtkom bila je sve manja, a kako nam je fokus zapadna Europa i Velika Britanija te kako je Hrvatska ušla u Uniju, odlučili smo se da nam Zagreb bude sjedište", kaže Frane Miloš, operativni direktor tvrtke Amphinicyja. Dodaje kako, bez obzira na to, moraju imati i tvrtku u Luksemburgu, jer inače ne bi mogli do novca ESA-e. "Takve situacije su prilika Vladi da dovede investicije u Hrvatsku. Znači, dobili bismo još investicija poput Amphinicyja kad bi Hrvatska postala članica ESA-e, što pokazuje da ima još modela za privlačenje investitora", zaključuje Miloš.