No Brstilo ističe i kako će sam monitoring proizvodnih zona Hrvatsku godišnje stajati 2 milijuna kuna, što je po njegovoj ocjeni skuplje nego što će se uprihoditi od prodaje školjaka. Prema službenim podacima kojima raspolažu u Upravi za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, godišnje se prijavi oko 3000 tona prodanih školjaka, no pretpostavlja se kako je ta brojka u stvarnosti i do tri puta viša. Uz postojećih deset proizvodnih zona na Jadranu, u monitoring će biti uključene i tri nove, naglašava Brstilo, i to na području mora oko Trogira, Paga i Mljeta. Predsjednik Ceha za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo pri HOK-u, Tonči Božanić, smatra kako je iza cijele priče o nedozvoljavanju izvoza školjaka Hrvatskoj može biti i zaštita tržišta, odnosno interesa Talijana koji su u Albaniji investirali u proizvodnju školjaka za prodaju na tržištu EU. Božanić naglašava kako je hrvatsko more mnogo čišće od talijanskog, a u Italiji nije potreban monitoring područja mora udaljenog jednu nautičku milju od kopna. Italija je prije 4 godine odobrila 3,6 mil. eura za uspostavu burzovne prodaje ribe. Identične veletržnice grade se u sklopu toga projekta u Rijeci i Poreču. Pročelnik odjela za pomorstvo Primorsko-goranske županije Nikola Mendrila ne slaže se s ocjenom o zaštiti tržišta inzistiranjem na poštovanju strogih kriterija EK. Kaže da su Talijani u sklopu budžeta projekta burzovne prodaje ribe namijenili oko 100.000 eura i za gradnju Centra za purifikaciju školjaka, koji je nužna stuba pri njihovu izvozu.

No Brstilo ističe i kako će sam monitoring proizvodnih zona Hrvatsku godišnje stajati 2 milijuna kuna, što je po njegovoj ocjeni skuplje nego što će se uprihoditi od prodaje školjaka. Prema službenim podacima kojima raspolažu u Upravi za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, godišnje se prijavi oko 3000 tona prodanih školjaka, no pretpostavlja se kako je ta brojka u stvarnosti i do tri puta viša. Uz postojećih deset proizvodnih zona na Jadranu, u monitoring će biti uključene i tri nove, naglašava Brstilo, i to na području mora oko Trogira, Paga i Mljeta. Predsjednik Ceha za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo pri HOK-u, Tonči Božanić, smatra kako je iza cijele priče o nedozvoljavanju izvoza školjaka Hrvatskoj može biti i zaštita tržišta, odnosno interesa Talijana koji su u Albaniji investirali u proizvodnju školjaka za prodaju na tržištu EU. Božanić naglašava kako je hrvatsko more mnogo čišće od talijanskog, a u Italiji nije potreban monitoring područja mora udaljenog jednu nautičku milju od kopna. Italija je prije 4 godine odobrila 3,6 mil. eura za uspostavu burzovne prodaje ribe. Identične veletržnice grade se u sklopu toga projekta u Rijeci i Poreču. Pročelnik odjela za pomorstvo Primorsko-goranske županije Nikola Mendrila ne slaže se s ocjenom o zaštiti tržišta inzistiranjem na poštovanju strogih kriterija EK. Kaže da su Talijani u sklopu budžeta projekta burzovne prodaje ribe namijenili oko 100.000 eura i za gradnju Centra za purifikaciju školjaka, koji je nužna stuba pri njihovu izvozu.

Broj i atest za svaku školjku

Pomoćnik ministra i ravnatelj Uprave za ribarstvo Ivan Katavić navodi da EU od Hrvatske očekuje uspostavu sljedivosti, točnije sustava koji će jamčiti poznati put školjke od mora do stola. Svaka školjka mora imati svoj broj i atest prije dolaska u sabirne centre gdje se ambalažiraju, konfekcioniraju i onda tek puštaju u promet. Ono što treba u tom sustavu sljedivosti osigurati primarno su tri kriterija: dobrobit životinja, monitoring stanja i okoliša u kojem se uzgajaju školjke, te zaštita zdravlja potrošača. Hrvatska već sada ima niz uzgajivačkih zona koje zadovoljavaju najviše standarde, ali i nekoliko zona koje nisu zadovoljavajuće.